Ljetni radovi – zimske radosti

Tek kad smo počeli živjeti na selu i baviti se uzgojem vlastite hrane uistinu sam shvatila priču o mravu i cvrčku. Kao glazbenik uvijek sam se ljutila na tu basnu jer mi se činilo da glazbovanje predstavlja kao nešto neozbiljno, gubljenje vremena ili dokoličarenje. Ali sad ju gledam i iz mravlje perspektive. Ljeto je za mnoge doba godišnjeg odmora pa tako i za mene. Radim u nastavi pa sam prisiljena godišnji odmor iskoristiti u cijelosti i to isključivo za vrijeme “ljetnog odmora učenika” što i nije uvijek zgodno i praktično, ali ok, ne žalim se previše. Odmor mi je prijeko potreban jer me svibanj i lipanj u potpunosti iscijede jer se u ta dva mjeseca svali čitav niz poslova i u vrtu i u školi. I dok na jednom poslu odem na zasluženi godišnji (iako uvijek nešto prčkam i istražujem vezano za nastavu pa “u glavi” zapravo nikada ne odem na godišnji), posao u vrtu za godišnji ne zna. Tako je ljeto vrijeme kada beremo plodove, spremamo ih za zimu smrzavanjem, kiseljenjem, kuhanjem, sušenjem, ali i sakupljamo sjeme da bi već ujesen cijeli životni ciklus počeo ispočetka.

Osim što trenutno svakodnevno berem salatu, blitvu, mrkvu i lišće cikle, prva veća berba bila je ona graška i češnjaka. Ovo je slika graška od prošle godine i ne znam zašto i ove godine nisam tako sadila jer mi je ove godine grašak podbacio (veći dio sam sijala u kućice, a ne u redove).

grašakčešnjak (2)

Očito prošle godine nismo povadili baš svaki komadić krumpira pa je neplanirano niknuo na gredici namijenjenoj kukuruzu i grahu i napravio dar-mar, ali nisam ga imala srca čupati. Dobili smo vreću sitnijeg mladog krumpira nit orali nit kopali 🙂

Povadili smo i luk i dio mladog krumpira koji smo ove godine sadili samo polaganjem na pognojenu zemlju i pokrivanjem debelim slojem sijena (cca 40 cm).

Nakon izrade sirupa od bazge, radila sam pekmez od marelica (nisu sa našeg imanja, ali na jesen je to prva voćka koju ćemo zasaditi uz rub vrta), pekmez i sok od višanja te kiselila krastavce i tikvice. Da, tikvice. To sam otkrila prošlo ljeto jer svake godine imamo brdo tikvica pa sam ih htjela konzervirati na razne načine. Osim što ih smrzavam (od ove godine vakimirane) pa radim prefinu “bijelu” krem juhu od tikvica i krumpira, obavezno naribam i za bučnicu, muffine, palačinke, kruh.

zimnica (2)zimnica (3)

U pripremi zimnice ne koristim nikakve konzervanse. Ne mogu reći da mi se nikada nije ništa pokvarilo, ali to nije bilo zbog nedostatka konzervansa nego zbog propusta u postupku izrade.

Prva greška bila je neadekvatna ambalaža. Npr. sok od bazge htjela sam spremiti u tamne staklene boce od raznih hladnoprešanih ulja koje koristimo, ali one nemaju čep koji bi mogao stvoriti vakuum (čak i kad sam stavila celofan sa gumicom) pa sam od njih odustala. One će dobiti svoje mjesto u vrtu. Za sokove sada koristim staklene boce u kojima inače kupujem prirodne sokove (btw, sok košta 10-15 kn, a takva boca sa čepom 6-7 kn). U nedostatku takvih boca, sokove sam spremala u teglice. Također, poklopce tih teglica ne možete koristiti vječno. Nakon što se sadržaj teglice ohladi, ako poklopac nije udubljen, znači da vakuum nije stvoren i takve teglice je najbolje držati u hladnjaku i odmah potrošiti ili ponoviti postupak pripreme sa drugim poklopcem. Kuckajte po poklopcu, čuti ćete razliku. Ako čujete TUP, ne valja 🙂

Druga greška je bila nepoznavanje razloga kvarenja, a to je prisutstvo zraka i vlage. Da bi se to izbjeglo potrebno je stvoriti vakuum i izbjeći kondenzaciju između poklopca i sadržaja teglice. To postižemo ulijevanjem vrućeg sadržaja u vruće teglice/boce i sporim hlađenjem teglica/boca. Teglice/boce najprije zagrijem u pećnici na 100 C najmanje 1 h.  Poklopce dezinficiram alkoholnim octom. Vrući sadržaj (npr. pekmez ili sok) ulijem u teglice vadeći iz pećnice jednu po jednu. Odmah zatvaram i umotavam u deku. E, tako spremljeno mi se nikad nije pokvarilo 🙂

cikla3staklenke

Pitanje što sa sokom od bazge i kiselim krastavcima? Sok od bazge spravljam namakanjem i bez kuhanja, ali sam odlučila ga samo zagrijati do vrenja upravo zbog konzervacije, a time on neće promijeniti okus, miris, aromu niti izgubiti na ljekovitosti. Pun pogotak!

Pošto je vrlo nezgodno stavljati krastavce/tikvice u vrele teglice, njih ostavim da se malo ohlade nakon sterilizacije u pećnici, punim i pasteriziram. Također, sporo hladim zamotane u deku. Nemojte se prepasti kada usred noći čujete PUK iz kuhinje, to samo poklopci skaču i zvuk je koji znači da je teglica zvakumirana 🙂

Naravno, uopće nije ugodno po ljetnim vrućinama stajati uz štednjak i paliti pećnicu. Ali kada usred zime otvorite teglicu sa pekmezom od višanja pa zamiriši  višnja obogaćena vanilijom i cimetom, nema veće motivacije! Recepte za sve ove delicije vam neću pisati jer svatko ima drugačiji ukus i morate isprobavati, a internet je prepun ideja.

I za kraj, ako ste nešto posijali ili posaditi, nemojte pobrati sve plodove. Ostavite dio biljaka da prirodno ostare i tako vam podaju sjeme za novi početak. Nešto o tome imate ovdje. Ja sam ove godine već sakupila puno sjemena cvijeća, graška i krastavca. Ovdje možete pročitati zašto je važno čuvati vlastito sjeme.

skupljanje sjemenasjeme

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s