Ftičeki i fašnik

Nakon hiperprodukcije raznoraznih božićnih predstava, nema odmora za kreativce. Slijedi nam veljača – vrijeme maškaranja i ljubavi. U ovom postu pokazat ću vam što sam sve u svom radnom vijeku pripremila za ove prigode, možda i vi dobijete neke ideje, inspiraciju ili motivaciju.

Već sam pisala što sam radila prošle godine za Valentinovo. Valentinovo se danas slavi diljem svijeta na različite načine, ali ne ograničava se samo na romantičnu ljubav već je simbol za ljubav općenito – dječja, roditeljska, prijateljska. Davno prije svih mogućih predmeta u obliku srca koja svojom crvenom bojom vrište na svakom koraku, postojali su razni običaji vezani za taj blagdan, a jedan od njih je i međimurski koji kaže da je to dan kada se “ftičeki ženijo”. Od kada sam ovo otkrila svake godine za Valentinovo pečem ftičeke.

26841143_10214091809945807_2305132797957886010_o

Prvi konecrt za ovu prigodu organizirala sam 2014. godine pod nazivom Ljubav je glazba – glazba je ljubav.  Program je bio raznovrstan – umjetnička, popularna i filmska glazba sa dozom prigodne poezije, a sve popraćeno zanimljivim tekstovima na panou ispred koncertne dvorane škole. Koncert su omogućili brojni učenici i njihovi nastavnici, a jednu točku osmislili su učenici sami. Organizirali su se u Komorni sastav glazbene škole “Maestoso”, skladbu koju su izveli pripredio je i aranžirao učenik 3. razreda srednje škole teorijskog smjera, a uvježbali su ju sami pod njegovim vodstvom. Skladbu Pirated godfather of the Carribbean možete poslušati ovdje.

Naredne godine sproveli smo projekt Mimo klasike u sklopu kojeg smo se bavili popularno glazbom 50-ih, 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. O samom tom projektu pisat ću u posebnom postu. Drugi koncert iz tog ciklusa bio naslovljen #šezdesete za Valentinovo. Dan prije koncerta profesor Tihomir Petrović održao je predavanje “Beatlesi izbliza”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

A sada Fašnik. Kada sam počela raditi u Novskoj, zaletila sam se kao luda. Odmah smo za kraj prvog polugodišta pripredili božićni mjuzikl Kako je tata ukrao bor. Toliko nam se svidjelo to raditi da smo odmah za pokladno vrijeme pripredili glazbeno-scenski spektakl Naša mala škola sa kojim smo čak imali i jedno gostovanje!

00 U projekt je bila uključena skoro pa cijela škola, ali i članovi lokalne zajednice koji su nam pomogli u njegovoj realizaciji. Bilo je to u vrijeme kada smo se još uvijek kao podstanari svi gužvali u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Novska. Radili smo u svega nekoliko prostorija, uključujući zbornicu, čajnu kihinjicu pa čak i ravnateljev ured! Dakle, bilo je stvarno tijesno 🙂 Ali moram reći da je to svakodnevno sudaranje po hodniku (jednom!) sa učenicima i kolegama rezultiralo tijesnom suradnjom svih profesora i jednom toplom i motivirajućom atmosferom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Inspirirana humorističnom serijom Naša mala klinika, predstava pokušava dočarati uvjete u kojima smo radili, međusobne odnose, rad i svakodnevni život u školi, a sve kroz šalu na račun svojih profesora, ali i svoj. Bila je to prilika da vidimo kako nas učenici vide, a sve zahvaljujući svom razvijenom daru zapažanja 🙂 U predstavi likovi dolaze na ideju da bi sredstva za proširenje škole mogli prikupiti organiziranjem koncerta. Pa su tako učenici glumili i domaće estradne glazbenike.

 

This slideshow requires JavaScript.

Na kraju, ne zaboravite se počastiti finim kafnicama 🙂

 

Advertisements

Torte, torte, tortice

Dok se peče novi glazbeni post, evo malo inspiracije ako sami poželite napraviti tortu za dječji rođendan. Kod nas je to doživljaj. Oni izaberu motiv, onda zajedno osmišljavamo kako bi to izveli, pa kupujemo sastojke. Najbolji dio je kada torta bude gotova, a male okice provire u frižider da vide kako je ispalo. “Wow, supeeeeer!”

This slideshow requires JavaScript.

Moja mala kap – objavljeni radovi

22829005_10213445534349321_3277275639734138503_o

Odlučila sam s vama podijeliti svoj skroman opus tekstova o glazbi. Ne pišem znanstvene tekstove često jer, kako se ispostavilo, volim “šarati”, puno toga me privlači, puno toga želim znati i upoznati pa mi ta lutajuća duša ne dozvoljava da se usmjerim samo na jednu zonu. Tako su ovi tekstovi nastajali kroz proteklih skoro 20 godina.

Možda vam neće svi biti zanimljivi, ali se nadam da će vam biti korisni 🙂

lambertm

Petit Jacquet, Lambert Courtoys (transkripcija, 1998)

Iz glazbene ostavštine Blagoja Berse (Arti musices 30/1, 1999)

To je tekst koji je nastao kao kruna seminarskog rada o dijelu ostavštine Blagoja Berse u HGZ-u. Posao je bio ogroman i danas bi prošao pod diplomski rad na bilo kojem fakultetu. Zadnje notne primjere na stranice seminara upisivala sam dočekujući zoru. Majka me je odvezla na predavanje znajući da sam probdjela cijelu noć. Nikada neću zaboraviti tu kremšnitu u Berki nakon predavanja seminara.

Popis skladbi Ivane Lang (1912.-1982.) (Arti musices 33/2, 2002)

Vokalno-instrumentalna popularna glazba u Zagrebu između dva svjetska rata (Međunarodni skup studenata muzikologije i etnomuzikologije, Akademija umetnosti, Novi Sad, 2003)

Popularna glazba u Zagrebu između dvaju svjetskih ratova (Narodna umjetnost 41/2, 2004)

Tekst je nastao kao sažetak diplomskog rada. Posao je bio enormno ogroman jer sam zakoračila u potpuno neistraženo područje što je rezultiralo radom od preko 140 stranica i tko zna koliko MB materijala na priloženom CD-u. Na Hrčku je preuzet preko 2200 puta što znači da je rad ipak bio od koristi za hrvatsku muzikologiju.

Popularna glazba u Zagrebu između dva svjetska rata (emisija u sklopu ciklusa Već sutra, Hrvatski radio, 14.03.2006.)

Hrvatska popularna glazba u prvoj polovici 20. stoljeća (Hrvatska glazba u 20. stoljeću, 2008)

Tekst je izložen na istoimenom znanstvenom skupu u Matici hrvatskoj i svojevrstan je nagovještaj magistarskog rada koji će biti dovršen tek 2011. godine.

Uskoro bi trebao biti objavljen i tekst Popularna glazba u Hrvatskoj nakon Prvog svjetskog rata koji sam predstavila na stručnom skupu Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba.

Božićni kolačići

Obožavam ih raditi. Inače u kuhinji najviše volim slastičarstvo, a božićni kolačići su mi nekako najdraži iz više razloga. Pećnica može raditi neograničeni broj sati, a meni nikada nije prevruće. Orasi, lješnjaci, cimet, klinčić, čokolada. Kolačići mirišu meni najomiljenijim mirisima koji kažu “svjetlo dolazi”. Mogu crtati, raditi na sitnim detaljima, ukrašavati, kombinirati i svemu tome se veseliti kao malo dijete i volim to šarenilo na tanjuru. Mogu svaki dan doručkovati keksiće jer Božić dolazi 🙂 I ne, ne brine me količina bijelog brašna, bijelog šećera, umjetnih boja i kalorija na koje mislim svaki dan cijele godine – božićni kolačići oslobođeni su tog tereta i lepršaju lagano na jutarnjem tanjuriću uz kavu!

Do sada sam isprobala razne recepte, radila više ili manje vrsta, veće ili manje količine, ali uvijek sam težila šarenilu na tanjuru. Da bih izbjegla pretjerivanje i gomilu nepojedenih (pa na kraju smrznutih) kolačića, većinu radim od pola smjese. Prošle godine zbilja sam bila zadovoljna rezultatom pa ću s vama podijeliti neke od tih recepata koji prolaze bez greške. A to je ono najvažnije – stvoriti miris i okus djetinjstva 🙂

DISCLAIMER: Pročitajte cijeli recept prije nego krenete u izradu. Nabavite sve sastojke.  Za eventualne neuspjele kolačiće uslijed mijenjanja recepta ili nepoznavanja osnovnih slastičarskih tehnika ne odgovaramo.

MEDENJACI

medenjaci

Naravno da sam isprobala razne recepte 🙂 Ali zaustavila sam se na ovom jer su mi stvarno dobri. I radim punu smjesu, a da se mog sina pita, radila bih i duplu. Recept je preuzet iz knjige Domaći kolači (Biluš – Rode – Božić).

350 g brašna (glatko ili polubijelo)

1/4 vrećice praška za pecivo

150 g maslaca

200 g šećera

2 jaja

100 g oraha

1 žličica cimeta (ja sam stavila mješavinu začina za medenjake)

2-3 žlice meda

korica limuna

bjelanjak za premazivanje

Sve sastojke dobro izmiješajte u glatko tijesto koje mora odstajati na hladnom mjestu  1 sat. Tijesto nakon toga oblikujte po želji, premažite bjelanjkom i pecite na 220 C (može i na 180 ako imate ove moderne pećnice sa ventilatorom) oko 20 minuta. Nakon što se ohlade, ukrasite tzv. icingom koji ćete dobiti tako da pomiješate 1 bjelanjak, 200 g šećera u prahu i 1 žličicu limunovog soka.

ISPUCANCI

ispucani

Ovo je jedna novotarija na našim tanjurima, ali je postala naša obiteljska božićna tradicija. I ove divotice moram raditi duplu smjesu jer… ma, probajte 😉

Recept je preuzet sa vrećice bourbon vanilin šećera i začudo, dobar je!

50 g maslaca – otopiti

220 g čokolade za kuhanje – otopiti i dodati u maslac

Pjenasto izmiksati:

2 jaja

100 g šećera

1 bourbon vanilija šećer

Neprestano miješajući dodati otopljenu čokoladu, a zatim

220 g brašna

1/2 žličice praška za pecivo

Posudu s dobivenom glatkom smjesom prekriti prozirnom folijom i ostaviti u hladnjaku 2-3 sata. Ohlađenu smjesu grabiti žlicom, oblikovati kuglice i uvaljati ih u šećer u prahu. Peći 10 minuta na 180C.

LINZERI

SAM_2741

250 g maslaca

3 tvrdo kuhana žumanjka

400 g brašna

100 g šećera u prahu

malo soli

Umijesiti tijesto i pustiti ga na hladnom 1 sat. Oblikovati po želji. Ih uvijek spajamo nekim domaćim pekmezom i posipamo šećerom u prahu.

TEREZINA ROLADA

božić2016b

Ovaj recept dobila sam od svoje mame, a ona od svoje prijateljice Tereze pa je zato u mojoj kuharici zapisana kao Terezina rolada 🙂 Ovo je mjera za dvije oblatne.

120 g pjenasto umiješanog maslaca

120 g šećera u prahu

120 g razmekšane čokolade

1 jaje (ja ga izostavim)

50 g mljevenih keksa

120 g mljevenih oraha

Redom umiješati sastojke. Ništa se ne kuha. Namočiti krpu i na nju staviti oblatnu na omekša. Kada omekša, namazati polovicu kremu i zarolati. Ponoviti sa drugom oblatnom.

KUGLOF S GROŽĐICAMA

božić2012b

Jednostavno ne mogu zamisliti Božić bez njega. I dok klinci hruskaju keksiće, meni je on najdraži (ovo na slici je mramorni).

150 g maslaca

100 g šećera

1 vanilin šećer

4 jaja

1 limun, sok i korica

500 g brašna

1 prašak za pecivo

1/2 l mlijeka

250 g grožđica (možete ih umočiti u rum)

Maslac dobro izradite i postupno dodavajte šećer, vanilin, jaja i limun. Brašno sa praškom za pecivo i mlijekom dodavajte žlicu po žlicu masi s maslacem. Potom umiješajte oprane i osušene grožđice. Tijesto stavite u namašćeni oblik za kuglof i pecite cca 50 minuta u vrućoj pećnici (na 180C).

LJEŠNJAKOVE KUGLICE

Na mom putovanju istraživanja prehrane, naletih na ove LCHF kuglice sa bloga istineilaziohrani.blogspot.com

1 dl slatkog vrhnja

50 g tamne čokolade

25 g maslaca

3 dl mljevenih lješnjaka

Kuglice se valjaju u:

2 žlice kakao praha

Zagrijte vrhnje i u njemu otopite čokoladu, dodajte maslac i miješajte dok se sve ne spoji u glatku smjesu. Dodajte mljevene lješnjake. Ako je smjesa prerijetka dodajte još mljevenih lješnjaka. Oblikujte kuglice i uvaljajte ih u kakao. Čuvajte u hladnjaku.

Ove godine većinu keksića radit ću sa masti jer je cijena maslaca enormno porasla pa sam zavirila u bakinu kuharicu i isprobala bakine medenjake, “zvezde”, husarske poljupce i vanilin kiflice. A nisam mogla odoljeti i ne ponoviti kekse s cimetom i kekse od lješnjaka. Ali o tome ću vam pisati sljedeće godine kada sve dobro isprobamo i kada se dojmovi slegnu i još jedno šarenilo božićnih kolačića bude spremno pokazati se u punom sjaju.

IKT u nastavi ili kako je sve počelo

Ne, nije počelo na fakultetu jer smo tamo slušali ploče na starom gramofonu čiji je poklopac prof. Radica morao podbočiti nečijim indeksom, CD-e koje je prof. Gligo teglio sa sobom na svako predavanje zajedno sa knjigama u kolicima za plac. Skripte i knjige smo kopirali u dvorištu Berislavićeve, note posuđivali u knjižnici Muzičke akademije ili kupovali po antikvarijatima, a literaturu za seminarske radove tražili smo po svim dostupnim knjižnicama u Zagrebu satima pretraživajući kataloge s karticama. Čudo tehnologije bio je digitalni fotoaparat kojim su prof. Tuksar i prof. Katalinić snimili prve digitalne fotografije Sorkočevićevih simfonija u knjižnici samostana Male braće u Dubrovniku. Jedna se fotografija učitavala po nekoliko sati na prijenosno računalo. Nekoliko sati. Jedna.

677128bef45c66c797006cfc37ad3ee1-library-cards-the-library

izvor: Pinterest

Ali već tada sam znala da tehnologiju možemo iskoristiti na pametan način pa sam uz svoj diplomski rad davne 2003. priložila CD na kojem su skenirani skoro svi materijali koje sam skupila mukotrpnim hodočašćenjem po raznim institucijama i audio snimke koje sam pomoću računala i stare HI-FI linije digitalizirala sa kazeta.

Kada sam 2006. počela raditi tu gdje i danas radim, iz svih ormara i spremišta izvadila sam sve što bih mogla koristi za nastavu i sve lijepo međusobno povezala – TV, DVD player, video player, HI-FI liniju i projektor. Preseljenjem u novu zgradu tome sam dodala računalo sa pristupom internetu. Ok, to je hardware. Ali što je sa softwareom?

Aplikacije, aplikacije, aplikacije, vrišti sa svih strana. Pa kako onda ne razmišljati o njihovoj upotrebi u nastavi?

Jedna od najraširenijih pojava danas je svakako Facebook. Svakodnevno tamo navratim  radi druženja, ali i kako bih pročitala novosti i zanimljivosti u grupama iz područja koja me zanimaju – poučavanje i vrtlarenje. Jedna od tih grupa je i Kako motivirati učenike. Mislim (jer tko bi zasigurno znao nakon toliko švrljanja po internetu) da sam upravo tamo naišla na kolumnu Miljenka Hajdarovića o 20 web alata za nastavu povijesti. I tu je sve krenulo. U nastavku vam donosim što smo sve i na koji način isprobali.

  1. Facebook – Imamo grupu gdje razmjenjujemo obavijesti i radne materijale.
  2.  Google+ –  U slučaju da neki učenici nemaju Facebook profil, služimo se ovime.
  3. Google Drive – Nešto za što učenici uopće ne znaju da postoji dok im ne ukažem na to, a koristi nam za samostalne radove koje mogu pregledavati “na daljinu” prije nego ih prezentiraju u razredu. Također nam koristi za izradu zajedničkih radova pa smo tako izradili skriptu za ponavljanje.
  4. Youtube – Mjesto gdje možemo stvarati svoje playliste, koristiti ih u samostalnom istraživanju i njegovom prezentiranju, učenju i dijeliti ih sa drugima.
  5. Pinterest – Izvor inspiracije i ideja, ali i mjesto za njihovo spremanje.
  6. Padlet – Za izradu digitalnih plakata koji se mogu umetnuti i u npr. PP prezentaciju.
  7. TimelineJS – Zgodan način ako nešto želite izložiti kronološkim redom.
  8. Mindmeister – Nakon samostalnog istraživanja ili obrađenog gradiva, sve treba sistematizirati i posložiti, a umna mapa je logičan izbor.
  9. Pixton – Povijest je prepuna priča, a one se tako lijepo daju ispričati u obliku stripa.
  10. Kahoot! – I na kraju je vrijeme za provjeru naučenog. Onaj koji izrađuje kviz mora jako dobro poznavati materiju, a ostali će na zabavan način aktivno sudjelovati u nastavi.

Naravno, nisu svi učenici jednako zainteresirani koristiti tehnologiju u izradi ili prezentiranju svojih radova i oni će odabrati “analogni” način u obliku plakata ili “handouta”, ali na nama je da im ukažemo da se tehnologija može i mora iskoristiti ne samo kao sredstvo zabave i razonode već i kao sredstvo edukacije i cjeloživotnog učenja pokazujući im to vlastitim primjerom.

Kako napraviti rattle drum

prošlom članku  pisala sam o nesuđenim ljetnim radionicama koje sam trebala održati. Druga radionica trebala je biti na temu Azije pa sam za tu prigodu osmislila neke aktivnosti, a jedna od njih je bila i izrada zanimljivog glazbala tzv. rattle drum. Na internetu imate raznih ideja kako ga napraviti, a evo kako smo to mi izveli. Uvijek na radionicama koristim dostupne materijale koje skupljam tako da djeci približim i ideju reduse-reuse-recycle, tj. kako ponovno iskoristiti i reciklirati nešto što bi inače završilo u košu za smeće.

Za ovu prigodu koristila sam:

  • stare novine
  • poklopce od staklenki
  • razne ukrasne vrpce
  • gumbe i matice

rattle drum

Za ovaj bubnjić potrebna su dva poklopca između kojih stavimo vrpcu na koju smo pričvrstili nekoliko gumbića ili matica i zamotane novine u štapić.

rattle drum (2)

Sve skupa čvrsto zalijepimo pik-trakom. Samo pažljivo treba odmjeriti duljinu vrpce i mjesto na koje ćemo pričvrstiti gumb/maticu tako da ona kod sviranja udara u sredinu poklopca.

rattle drum (3)

Na kraju bubnjić možete prebojati akrilnim bojama.

Dok izrađujete, možete slušati npr. kinesku tradicijsku glazbu. Ja sam koristila CD koji sam kupila na svom putovanju u Xiamen (Kina) kada sam kao članica HKUD-a “Željezničar” 2007. išla na Svjetsku olimpijadu zborova.

Nakon izrade otpjevali smo jednu kinesku pjesmicu na tekst  yahu, yahuhei, yahu, yahuhei, hai yai yai, hai yai yai, yahu, yahuhei koju možete pronaći ovdje.

Ideja je bila da u svaku radionicu ubacim i nešto iz Karnevala životinja pa sam za ovu prigodu izabrala stavke Kokoši i pijetao i Osobe sa dugim ušima. Nekako su me te životinje asocirale na Aziju 🙂

Kod prvog stavka djecu podijelite na dvije grupe. Tijekom prvog, A dijela prva grupa kreće se po prostoriji oponašajući koke. Kada pijetao zakukuriče, koke stanu, a druga grupa oponaša pijetla. Kod drugog stavka djeca jednostavno cijelo vrijeme mogu oponašati magarca koji njače zajedno sa glazbom 🙂 Opise aktivnosti za sve stavke možete pronaći ovdje.

Dobru zabavu!

 

 

Neuspjeh? Ne, samo još jedna lekcija

Ne ide sve uvijek po planu. To je život. Zapravo, pokušavam više ne raditi nove planove. Sušim one koji su pali u vodu (izvor: fejsbuk mudrosti). Ne radim listu novogodišnjih odluka, ali zato uvijek isplaniram kako ću provesti godišnji odmor. Plan za ovo ljeto bio je voditi ljetne glazbene radionice, poravnati ostatke stare kuće za travnjak/perivoj, predizajnirati vrt iz uglastih gredica u zakrivljene oblike, unijeti glazbu u vrt, otići na more u SVOM šatoru, posjetiti Vojvodinu, početi vježbati… Ali… NIŠTA od toga se nije ostvarilo. Ali, ono, NIŠTA. Uzrujavam li se? Malo. Ok, malo više od malo.

Kažu, kad padneš, ustani, popravi krunu i kreni dalje (eh, te fejsbuk mudrosti). Zapravo, naučila sam nešto o sebi. A to je da ja jednostavno nisam ono što sam mislila da jesam. Htjela sam biti ona koja radi savršene planove koji se uvijek izrealiziraju, ona koja uvijek sve stigne, ne kasni, racionalno donosi odluke i sve ima pod kontrolom. Ispostavilo se da to nisam ja. Divan je to osjećaj kada spoznaš nešto o sebi. Onda se možeš prepustiti i reći “da, to sam ja!” 🙂 Ona koja si nešto zamisli, ali se to promijeni u sekundi jer joj je došla inspiracija za nešto potpuno drugo, ona koja uvijek trči i juri jer misli da dan ima 36 sati, ona koja uvijek kasni jer u njenoj glavi vrijeme teče sporije, ona čije odluke donosi njena intuicija i srce, ona koja je shvatila da nema ništa pod kontrolom i da je baš u tome ljepota života.

Thomas Edison (izvor: skolskiportal.hr)

Divota je što sam tu lekciju mogla podijeliti sa svojom djecom. Naučiti ih kako gledati na “neuspjeh”.  Učim ih tome npr. u vrtu. Dosta često idu sa mnom u vrt i iako vrlo brzo pobjegnu na igranje, pogledaju što ima novo. Pa su tako vidjeli da je ova godina bila vrlo zahtjevna za vrtlare. Dugo je bilo zima što je usporavalo rast, bilo je kasnih mrazeva zbog kojih ove godine nemamo ni duda ni oraha, onda je nastupila suša, a s njom i gladne životinjice jer je zbog suše bila nestašica hrane. Tako da je grašak niknuo jako slabo, kupusnjače su napale kupusne stjenice, grah se posušio, krumpir su izgrizle voluharice, a rovcima je baš bio fin korijen ranih presadnica paradajza, paprika i kupusa. Iskreno, uopće mi nije jasno što se dogodilo dinjama i lubenicama, nikako nisu rasle. Reklo bi se, katastrofa. Ali… biljke su opstale, a nakon prvih kasnoljetnih kiša iz suhih grančica graha krenuli su zeleni listići 🙂 U cijeloj toj priči bila je bitna moja reakcija koja je mojoj djeci rekla “U redu je, dogodine ćemo pokušati ponovo. Naučili smo što smo radili krivo, to ćemo ispraviti. Naučili smo da na neke stvari ne možemo utjecati jer priroda je nepredvidljiva, ali nam uvijek da dovoljno. ❤ “

Sljedeća prilika za učenje ove važne lekcije bile su ljetne glazbene radionice koje sam trebala održavati u sklopu manifestacije Ljeto u Novskoj. Glazbene radionice održavala sam i za vrijeme Adventa u Novskoj i bile su prilično uspješne pa sam i za ovu priliku osmislila 6 radionica na kojima bismo se upoznali sa glazbama širom svijeta, izrađivali instrumente, slušali Karneval životinja. Uvijek na te radionice vodim i svoju djecu. Iznenađenje je bilo kada na prvu radionicu nije došao NITKO. Ali, ono, NITKO. Mislili smo da je slučajnost, ali na drugu radionicu isto nije došao nitko. Zašto se to dogodilo, mogli smo samo nagađati. I opet, u cijeloj toj priči bila je bitna moja reakcija koja je mojoj djeci rekla “U redu je, dogodine ćemo pokušati ponovo. Naučili smo da za neke stvari nismo krivi mi niti naši postupci. Naučili smo da na neke stvari ne možemo utjecati jer ljudi su nepredvidljivi, ali nama je to zajedničko vrijeme bilo dovoljno. ❤ “

I za kraj vam poklanjam recept za dobru zabavu. Tema je Afrika. Za uvod poslušajte Lavov kraljevski marš. Upute za praćenje glazbe pokretom imate ovdje.

Potom možete izraditi kazoo. Evo kako je nama ispao. Trebaju vam role od papirnatih ručnika (a možete spojiti i dvije rolice od WC papira), gumica, papir za pečenje i vodene boje.

20170925_074829[1]

Potom možete poslušati i Slona.

Ako volite plišance kao moja djeca pa u kolekciji ima raznih afričkih životinja, ovako možete vježbati ritam.

izvor: http://www.singteachlove.com/

A za razvijanje glasovnih mogućnosti tu je zvukovna kocka.

izvor: http://staytunedmusicteacher.blogspot.hr/2012/10/make-sound-cube.html

Dobru zabavu!