Ispunjenost

crni sljez (2)

Krajem zime bila sam kod bioenergetičara. Nikada prije nisam bila, ali je moja draga majka vidjela da nisam baš dobro pa mi je predložila da zajedno pođemo. Neću previše pričati o tom iskustvu, drago mi je da sam otišla. Htjela sam da me malo posloži jer sam se osjećala kaotično, da usmjeri malo tu moju energiju. Ali veli on: “Koju energiju? Pa ti si prazna!” To je bio znak da stvarno moram početi drugačije razmišljati i više raditi stvari koje me ispunjavaju, a ne samo popunjavaju moj raspored.

Iako me moj posao ispunjava, jako brzo me i isprazni. Psihički je to zahtjevan posao, radiš s malom djecom, sa tinejdžerima, sa ljudima. I iako me roditeljstvo ispunjava, jako brzo me i isprazni. Psihički je to zahtjevan posao, djeca su još mala, a što će tek biti kada porastu? I iako volim i svoj posao i svoju djecu, trebam nešto što me ispunjava, ali me ne prazni. Sva sreća pa je ubrzo nakon dijagnoze ispražnjenosti krenulo lijepo vrijeme, proljeće i prvi radovi u vrtu. Ispunjavajuće. A prazniš se samo hodaćuji bos po mekoj proljetnoj travi. Zemlja preuzima sve što ti je višak, teret, razumije, sluša. Zemlja Majka.

vrtlarenje knjiga

I počela sam ispunjavati neke želje. Onako, samo za sebe. A kad nešto naumiš, Svemir se potrudi da se to i ostvari.

Rijetko igram nagradne igre. Nisam baš neke sreće, oslanjam se na svojih ruku djelo, ali sam ipak odlučila odigrati jednu na stranici Udruga Biovrt – u skladu s prirodom. Rezultat – pozitivan, što me je i više nego razveselilo pošto nisam uspjela otići na predavanje i predstavljanje knjige u Pakrac i upoznati Biovrtlarku osobno.

Pratim stranicu Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od samih početaka. Dosta tekstova sa web stranice imam isprintano kao dio svoje skripte, ali ipak često moram paliti komp ili listati po mobitelu. A od svega mi je najdraže uzeti knjigu u ruke. Eto, obožavam vrt, ali obožavam i knjige 🙂 Jer tko ima vrt i knjižnicu – ima sve!

Rijetko ujutro odmah uz kavu palim kompjutor. To obično radim navečer kad počinje noćna smjena, kad su klinci u krevetu, imaš malo mira i tišine. Ali to jutro sam ga upalila i naletila na objavu Vrtlarice o održavanju radionice u njenom vrtu. Odmah sam se sa uzbuđenjem prijavila. Lijepo smo se družili na prekrasnom mjestu gdje nema signala, popili kavu, pojeli domaći sir i vrhnje i kući ponijeli nova znanja i pokoju presadnicu. Kako nam je bilo, možete pogledati u galeriji slika.

This slideshow requires JavaScript.

Rijetko okidam selfije jer na ovom se blogu ne radi o meni. Radi se o malim i velikim ljudima koji mi dopuštaju da ih nešto poučim, radi se o Prirodi kojoj zahvaljujem na svemu što nam pruža, radi se o malim i velikim ljudima koji me inspiriraju i ispunjavaju moj život. Ovako vrt izgleda iz fotografske perspektive jedne takve osobe – mog muža.

This slideshow requires JavaScript.

U međuvremenu sam si kupila još jednu knjigu o povrću i jednu o orezivanju grmlja i voćaka. Toliko toga za naučiti, a tako malo vremena. No, uvijek imam vremena prošetati svojim vrtom koji već naveliko daje plodove i svakodnevno se iz njega hranimo. Dijelim s vama jednu šetnju po vrtu da vidite kako biljke i životinje žive u skladu kada ih previše ne gnjavimo nego poštujemo i zahvaljujemo Prirodi na darovima. Uživajte!

Advertisements

Tko zna, zna

PREDSTAVLJANJE RADOVA - PLAKAT

Vikend je proletio, krenulo se u novi radni tjedan i već smo i zaboravili onaj osjećaj iščekivanja kraja nastavne godine. Koji ove godine za mene nije bio stresan! I dok su mnogi kolege pod pritiskom što od strane učenika i roditelja, što od strane ravnatelja i drugih kolega, a, naravno, u svezi glede ocjena, posebice u općeobrazovnim školama, ove godine je taj pritisak kod mene izostao. Već pred kraj sve češće u razgovoru u polušali ponavljam “Tko zna zna, tko ne zna njemu dva” i “Lipanj je sve bliži, kriteriji su mi sve niži”. Jesu li se zvijezde tako poklopile, jesu li učenici bolje radili ili se promjena dogodila u meni?

Jer ove godine sam zbilja u globalu zadovoljna našim radom. Da je uistinu tako dala sam i učenicima do znanja tako što sam za kraj godine organizirala mali školski simpozij za koji sam izabrala najzanimljivije  i najuspjelije radove. Cilj – motivacija (sebe i drugih).

predstavljanje radova - program - gdpr

Trudila sam se da teme budu istraživačke, a ne samo pretraživačke. Ako i rade neke samostalne radove u “onoj drugoj školi”, to se svodi na izradu PP prezentacije koristeći, blago rečeno, tehniku kolaža (čitaj: C/P sa interneta). Nije ni to loše, da se razumijemo, ali upoznavanje teme kroz pretraživanje interneta je tek prvi korak u istraživačkom radu. Kako će na kraju cijeli rad ispasti, ovisi o motivaciji i sposobnostima učenika. Zato zajedno biramo teme koje će njima biti zanimljivo istraživati, a vezano za nastavne cjeline. O cijelom procesu učimo svake godine, kako izabrati literaturu, kako prikupiti podatke (ove godine je bilo i terenskih istraživanja), kako ih obraditi, kako sve staviti na papir u obliku smislenog teksta (ograničenog broja kartica) te kako sve na kraju predstaviti koristeći se raznim tehnikama, “analognim” (plakat, handout, tj. izručak, da, da) ili digitalnim (razne aplikacije, po mogućnosti da nije PP, i da, da, informatika MORA biti obavezni predmet od prvog razreda osnovne škole jer se ja zaista na Povijesti glazbe ne mogu baviti time da poučavam  srednjoškolsku djecu što je to korisnički račun i kako embedat video na prezentaciju).

Evo još nekih tema, meni kao podsjetnik, vama kao inspiracija.

Alan Walker – život i djelo

Balet Orašar – u romatizmu i danas

Barokni gudači

Beethoven i srednji vijek – misa

Clara i Robert Schumann – odnos

Ed Sheeran – kako postati popularan

Gitara u klasicizmu

Glazba Južne Koreje – Kpop

Hrvatska popularna glazba 60-ih

Japanska popularna glazba 60-tih – beatlemanija

John Cage i Muzički bienalle Zagreb

Klasicizam na Euroviziji mladih glazbenika

Klasicizam na tamburi

Klasicizam u filmu

Mjesečina – Beethoven vs. Debussy

Ples u srednjem vijeku

Plesovi sa područja Novske

Popularna glazba u 19.st.

Povijest japanske glazbe

Poznati udaraljkaši

Programna glazba – u romatizmu ili prije?

Queen – Bohemian rhapsody

“Tambura” u srednjem vijeku

Tamburaški sastavi u KUD-ovima na području Novske

The Beatles vs. romantizam

Uloga gitare u začecima jazza

Upotreba gudaćih glazbala

Usporedba sonati Leopolda Ebnera i W. A. Mozarta

Utjecaji na/sa Kariba

Španjolska glazba u 19. st. (umjetnička)

Turska u klasicizmu

Zašto mi klasicizam nije zanimljiv?

Žene u glazbi 18. st.

Žene u doba romantizma

Kao vrhunac godine došla je obrana maturalne radnje Misterij Mozartovog Requiema u čijem mentoriranju sam zbilja uživala.

Naravno, uvijek može i mora bolje tako da smo već dogovorili razvijanje nekih tema sljedeće školske godine, a ja ću se za “svojih 3 mjeseca praznika” baviti slaganjem novog, poboljšanog i metodički promišljenijeg programa za svoju nastavu uzevši u obzir sve što je i nije valjalo ove godine (a na temelju bilježaka samovrednovanja i evaluacije nastave, čitaj: papirići rasuti po torbi i zametnuti u kojekakve fascikle). Godinama sam sanjala o tome da ću si napraviti pripreme i materijale za svaki sat, ali onda sam odustala. Zašto? Nastava je živa materija jer su ispred tebe živi ljudi. Nastave je nastavni proces, a svaki proces ima varijable koje ga svaki puta čine drugačijim. I znam da neću stići do savršenstva, ali ovaj put je toliko zabavan da do savršenstva niti ne želim doći.

 

Pčelice i mravi

plodovi 20180521_103304

Radi se, radi. Kraj je školske godine i vrijeme je da zaokružimo ovogodišnje druženje. Rezimiramo naučeno kroz ponavljanje i provjere da vidimo što smo u proteklih deset mjeseci napravili. Pripremamo i završne koncerte, priredbe, izlaganja pa da to i drugima pokažemo. Kažem MI – moji učenici i ja, mi smo tim. A priroda se tek pravo probudila i vrijeme je da zujimo zajedno sa pčelicama i počnemo skupljati prve plodove svoga rada u vrtu. Kažem MI – najčešće moja kćer i ja, ili već netko od ukućana, mi smo tim. Ima plodova za koje nismo radili ništa nego su nam sa povjerenjem poklonjeni. Za zahvalnošću ih primamo jer ove godine Priroda nas je poštedjela kasnog mraza, tuče i ostalih neprilika. A malo se i hvalimo jer smo ipak njegovali tlo i biljke nadajući se obilju.

Početak je lipnja, a već je napravljen sirup od maslačka, džem od duda (kojega zbog mraza nije bilo nekoliko godina), sok od bagrema, sok od bazge, sakupljen je plućnjak, bijela mrtva kopriva,bazga, bagrem, timijan, tratinčica, različak, crni sljez, kamilica, dobričica, jagode i grašak su u škrinji, višnje čekaju svoj red, razne vrste salata i blitva svakodnevno su na jelovniku. Već mislimo i na narednu sezonu pa smo sakupili sjeme bečke korabice i brokule.

dud

Ove godine kao da se konačno posložio mali ekosustav u našem vrtu. Na prošlogodišnju blitvu su se doselile uši i mravi pa su došle i bubamare. Smeđi smrdljivi martini pobrinuli su se da krumpirovih zlatica skoro pa i nema. Upoznali smo i neke nove stanovnike. Prvi puta smo susreli pijavicu. Doselile su se i neke nove biljke. Kao i svake godine, vrt nije isti.

 

Ako nemate svoj vrt, prošećite šumom, neka vam pčelice i mravi budu inspiracija da i vi spremite nešto za zimu.

Koncert ansambla Ars longa

S obzirom da je naša škola jedino mjesto gdje se održavaju koncerti umjetničke glazbe u Novskoj, ovakvi koncerti prava su poslastica. Još kada se svira na baroknim glazbalima i to francusku galantnu glazbu, sa slatkoćom zapleše i ljupkost. Program je bio šarmantno osmišljen pod nazivom “Kod slavuja” (“Chez rossignol”) pa je ta ptičica propjevala u svakoj skladbi programa što je bilo vidljivo iz samih naslova skladbi.

Posebno me razveselilo što je na program uvrštena i jedna zanimljiva skladateljica – Élisabeth Jacquet de La Guerre sa svojom kantatom L’Isle de Délos

Prenosim vam djelić atmosfere 🙂

Upoznajmo glazbala – za najmlađe

glazbala (2)

Za glazbeno obrazovanje, ili radije da kažem – za razvijanje glazbene inteligencije – nikada nije niti prerano niti prekasno. No, što ranije to bolje, kaže suvremena neuroznanost. U svrhu praćenja novih spoznaja na području neuroznanosti svakako preporučam da dohvatite koju knjigu izdavačke kuće Harfa. Pročitala sam već nekoliko knjiga u izdanju Harfe i nekako mi je do sada najdraža Razvoj dječjeg mozga.

Glazbenu inteligenciju počinjemo razvijati već kod nerođene djece. Slučajno ili ne, mlađa kćer “radila” je sa mnom do zadnjeg časa i sklonija je glazbi nego stariji sin koji je u trbuhu bio okružen uglavnom tišinom i bolničkim aparatima. Oboje su dobili isti tretman po rođenju – obilje glazbe, pjevanja i uspavanki. A onda je usljedila i prva ciljana igra – izoštravanje sluha. Učili smo slušati, osluškivati i povećavati osjetljivost mozga (da, mozga) na razne zvukove. Iako se čini da smo se igrali jer nam je važno slušanje kao dio glazbenog obrazovanja, zapravo nam je slušanje bilo važno i kao preduvjet za dobar razvoj govora. Zato na svojoj predškolskoj nastavi posvećujem dio vremena i slušanju.

Slušamo svašta – zvukove iz okoline, noćne zvukove, zvukove naših štapića, glazbena djela prepuna raznovrsnih glazbala. Postepeno upoznajemo razna glazbala, jedno po jedno dok ne budemo dovoljno veliki da razlikujemo i najsličnije zvukovne boje kod kojih se i puno veći znaju zbuniti.

30652324_1988191751432302_8528727777568882688_o

Glazbala najčešće upoznajemo direktnim kontaktom. Uvijek se u školi nađe netko tko je raspoložen predstaviti svoje glazbalo. Odličan uvod u upoznavanje glazbala je priča. Sigurna sam da u obližnjoj knjižnici možete naći neku slikovnicu koja priča priču o nekom glazbalu. Evo neke koje sam ja pronašla:

 

I još:

Dogodilo se na koncertu (iz zbirke Reumatični kišobran i još deset pričokaza, Željka Horvat-Vukelja)

Glazba i čudesni vrtuljak (O čemu pričaju igračke)

Gitara i Klavir (Šaljive zgode posvuda hode, Sanja Kireta Bebić)

Truba i bubanj, Gitara i flauta, Zaljubljena violina (Čarobne riječi, Josipa Franjić Radulović)

Bremenski glazbenici

Muziciranje (Igre sa zmajevima, Jadranka Čunčić-Bandov)

Rok koncert (Šale, trice, zvrndalice, Jadranka Čunčić-Bandov)

Ako neko glazbalo nemamo pri ruci, mi ga sami izradimo. Na internetu možete pronaći puno ideja, pogotovo ako koristite Pinterest.

 

This slideshow requires JavaScript.

Odlične glazbene priče za prepoznavanje glazbala su Petar i vuk (Prokofjev) i Ježeva kućica. Obje priče imaju zajedničko to da je svaki lik predstavljen jednim glazbalom.

Priču Petar i vuk možemo slušati u 3 dijela kako bi bolje upoznali glazbala, zadržali dječju koncentraciju i motivaciju isčekivanjem nastavka priče. Za tu prigodu sam isprintala likove iz priče i glazbala koja ih predstavljaju i naljepila ih na zid. Prvi puta su glazbala naljepljena ispod odgovarajućeg lika. Već sljedeći puta ih ispremiješam i dobijavaju prvi zadatak – spojiti lik sa glazbalom. Isti zadatak će morati riješiti, ali svatko za sebe na svom radnom listiću. Kada priču slušamo u cjelosti, djeca slušanje prate uz zadnji radni listić, prate pojavljivanje tema i bilježe točkice u odgovarajuću kućicu svaki puta kada čuju određenu temu/glazbalo.

 

Kako u Ježevoj kućici glazbala nisu izdvojeno predstavljena kao u prethodnoj priči, ova priča zahtjeva drugačiju pripremu. Djeca sama moraju slušanjem otkriti koje glazbalo se pojavljuje u pozadini pjesme kada se pojavi određeni lik u priči. Kako slušanjem otkrivamo likove i glazbala, tako ih lijepim na zid. Sljedeći puta slike možemo ispremiješati, a kada priču slušamo u cjelosti, dijete koje želi, može pokazivati glazbala koja čuje.

ježeva kućica

 

POGODI ŠIFRU

Na kraju vam poklanjam i ideju za jednu igru. Pripremite kratke i jasne slušne primjere barem četiri glazbala. Za manji uzrast četiri glazbala iz različitih skupina, npr. glasovir, gitara, violina i truba, a za veći uzrast mogu biti i glazbala iz iste skupine, npr. flauta, oboa, klarinet i fagot. Na zid nalijepite četiri slike i tim redom pustite slušne primjere (1 – 2 – 3 – 4). I sada dolazi zadatak. Djecu podijelite u timove i podijelite im papiriće (za svaki tim po jedan) i pustite ispremiješano slušne primjere, npr. 2 – 3 – 1 – 4. Njihov je zadatak dogovoriti se oko odgovora i zapisati šifru na papirić. Kada su zapisali, ponovno im pustite primjere kako bi još jednom provjerili odgovor. Kada potvrde svoju šifru, slijedi otkrivanje šifre. To je onaj napeti dio gdje vi polako, broj po broj, pišete šifru na ploču, a oni provjeravaju točnost svog odgovora. Nakon otkrivene šifre, još jednom puštamo primjere uz točan odgovor. Pobjednik može biti jedan, a mogu biti svi. Razloga za slavlje uvijek ima. Zabavite se!

 

Vrtlarska početnica – korak po korak

plodovi (4)

Donijeli ste odluku – ovo će biti vaša prva vrtlarska sezona. Imate želju, ali ne znate ništa o tome i stotinu pitanja vam zuji u glavi. Ja sam još “zelena” u vrtlarenju, ali je baš zbog toga sada vrijeme da, ulaskom u šestu vrtlarsku sezonu, napravim jedan rezime i sažetak  iskustava o mojim vrtlarskim počecima jer sam sigurna da ću vremenom većinu zaboraviti. U ovom tekstu probat ću sažeti sve što sam naučila kroz teoriju i praksu.

1. Vi ste samo gost – zapamtite to!

Odrasla sam u gradu. Ono, vidiš pauka na zidu i nakon neartikuliranog vriska klepiš ga papučom. Uleti ti muha u stan, a ti vadiš sprej. Nema u gradu puno životinja. Vrapci, golubovi i grlice, malo mrava, štrige i paukovi. Sjećam se da sam jednom tamo ranih devedesetih na jednoj nepokošenoj livadi (dok ih je još bilo – jer danas nema livada, a još manje nepokošenih, jer, znaš, svakakva se gamad tu može zavući) našla bogomoljku. Nikad prije i nikad poslije. A i tu na selu su danas rijetke. Uglavnom, voliš životinje i zato ih držiš u kući, u krletci ili u nekoj takvoj posve prikladnoj nastambi. Jer ti si čovjek-vlasnik. I ne kužiš koliko si se udaljio, koliko si zastranio.

Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim. Da shvatim da sam ja čovjek-gost, prolaznik, putnik namjernik i da ne posjedujem ništa i nemam pravo na ništa. Da prihvatim. Da se prestanem boriti protiv Prirode i prihvatim da sam dio nje i svih njezinih bića, biljnog i životinjskog svijeta. I sada je sve jasno. Nema nametnika, nema korova, nema štetočina i nema borbe. Samo pokušaj života u skladu s Prirodom.

pauk

Cheiracanthium punctorium i staklenka za hvatanje uljeza

Možda vam neće sjesti na prvu. Možda vam uopće neće biti blisko ovakvo razmišljanje. Ali, vjerujte, drugog puta nema. Sve ukazuje na to da ovako kako se danas ponašamo prema Prirodi više dalje ne može i ne smije.

koprivnjak

Aglais urticae (mali koprivnjak) – gusjenice prekrasnog leptira

Dakle, o tome kako smo dio velikog ekosustava i kako svako biće ima svoje mjesto možete pročitati u ovom tekstu. Ili recimo ovdje. I kako, zapravo, nema korova. Već sam pisala o toj promjeni svjesti, a od tada idem samo još dalje. Prestala sam razmišljati o raznim -cidima pa bili oni i ekološki prepradati. Ove godine probat ću uzgojiti liči – bodljikavi paradajz koji će, nadam se, privući zlatice i martine pa niti njih neću morati sakupljati nego ću im dati dom pa nek se goste. I rabarbara je već izniknula pa računam i na nju. Taktika kod neuznemiravanja je prošlo ljeto upalila kod kupusnih stjenica kada sam im prepustila jedan kupus. Tu su se nastanile i dalje se nisu širile. Nisu ga čak niti dokrajčile pa će vjerojatno procvjetati ove godine.

hotel

hotel za životinjice

Ako stvarno želite učiti kako se voli Priroda, onda preporučam da svakako popratite stranicu Trag Biljke. Od Biljane sam stvarno naučila puno i učim sa svakom njenom objavom, a veliki dio toga ću ove sezone primijeniti u praksi.

2) Teorija

Eh, da. Dobro je krenuti od teorije. Uz izvore koje sam već spomenula, valja napomenuti da sam pročitala jednu jedinu knjigu o vrtlartsvu – Povrće – uzgoj iz mjeseca u mjesec (John Harrison). Uglavnom se informiram po bespućima interneta pa bih nadodala Organsko carstvo kao još jedno dobro mjesto. Ako volite ljuto, Čilipedija je pravo mjesto za vas. Uglavnom, da, krenite od teorije.

3) Alat

Pripremite se da ćete morati izdvojiti određeni iznos za vaš novi hobi.

gumene čizme, rukavice (vrtlarim golih ruku,  Micobacterium vaccae je antidepresiv, ali vam dobro dođu kod branja koprive), mala motika, mala lopatica, kantica za zalijevanje, tačke, vile, lopata, grablje, škare, kolci, ravnalo…

4) Tlo

Tlo je najvažnije. Ako u jalovu zemlju bacite i najbolje sjeme, ono neće niknuti. Zato nam je potrebno živo tlo puno raznih manjih i većih živih bića koji marljivo rade na zdravlju vašeg tla. Da bi tlo bilo puno života, nikako ga nemojte ubijati konstantnom mehanizacijom. Tlu je potrebna hrana i njega. To omogućavamo dodavanjem organske tvari u vidu malčiranja. Ja u jesen skoro ništa više ne mičem s vrta. Svi ostaci biljaka ostaju polegnuti na tlu i na taj način biljku vraćamo zemlji, hranimo tlo, a život u tlu vraća nam predivnom humusnom zemljom.

Ako tek počinjete sa vrtom, vjerojatno je da pred sobom imate komad livade. U jesen samo bacite debeli sloj (cca 50 cm) npr. sijena i na proljeće će vas dočekati tlo spremno za sadnju. Ako to niste učinili ujesen, u proljeće možete tek površinski pofrezati i tada pomalčirati.

5) Plan sadnje

vrste za sijanje

Napravite popis što želite saditi. Tako ćete izbjeći impulzivnu kupnju svega što nađete na polici. Biljana je to jako dobro sažela. Za početak sadite ono što ćete jesti, a poslije možete eksperimentirati sa nekim sortama koje ćete uzgajati iz znatiželje. Ja sam tako prošle godine posijala lan. Vađenje sjemenki za konzumaciju je jako komplicirano, ali me biljka iznenadila svojom nježnošću i ljepotom.

Naučite što je plodored i kako koristiti mješovitu sadnju i na taj način postići sklad u vrtu. Biljana je nesebično podijelila svoj plan sadnje koji je i meni bio inspiracija za moj ovogodišnji plan. Ove godine sam odlučila konačno voditi i vrtlarski dnevnik.

6) Sjetva

kutije za sjeme kelj

Kupili ste sjeme. Dobro bi bilo da odmah imate i neku adekvatnu kutiju za spremanje sjemena. Ja sam svoje sjemenčice ove godine počastila jednom poštenom kutijom pa sada više paketići neće padati po cijeloj špajzi jer im je kuća pretijesna.

Također sam sjeme paradajza, paprike i patlidžana ove godine okupala u kamilici i stolisniku. Njih sijemo u zatvorenom. Supstrat za sadnju može biti obična univerzalna zemlja. Do sada sam sadila u Biokompovit, ali ću ove godine isprobati Homeogarden supstrat pa ćemo vidjeti razliku. Posude stavim na visoki kredenc, redovito vlažim špricaljkom, a kad proklijaju, spustim pored vrata da ne budu na pretoplom. Posude za sijanje moraju biti dovoljno duboke (nemojte ponoviti moju grešku, svakako nisu sve ideje koje se nude dobre pa tako nisam niti pokušala sijati u kartone od jaja ili ljuske od jaja). Trenutno koristim “dobru” plastiku, ali mi je u planu naći neko prirodnije rješenje (možda keramika ili staklo). Tubice od toalet-papira znaju biti zeznute jer u kombinaciji sa supstratom koji ne drži vlagu zahtijevaju često vlaženje.

rasada (3)

lijevo – preplitke posude za sijanje

rasada (5)

na kredencu

rasada (2)

kod vrata

Ostalo sijem na otvorenom, ali većinu prvo u posudice jer želim izbjeći da mi mravi raznesu sjeme ili se neke druge životinjice počaste. Zato prvo i naklijavam sjeme (položim sjeme u vlažni toalet-papir, najbolje bez mirisa, boja, nebijeljeni).

naklijavanje

klice špinata

7) Prihrana (gnojenje)

komposter

komposter od paleta

Svakako razmislite o izradi kompostera. Ja prakticiram hladno kompostiranje što zapravo znači da mi komposter služi kao vrtni koš za otpad.

Tlo gnojim u proljeće kod sijanja i sadnje ovčjim gnojem i vlastitim kompostom, a kasnije radim gnojnicu od biljaka iz vrta. Ove godine ću ciljano raditi nekoliko gnojnica po Biljaninim uputama. Plućnjak je već izvirio i uskoro krećem u berbu.

Također, cijelu godinu skupljam ljuske od jaja koje dodajem kod sadnje paprika i paradajza. Probat ću napraviti rastvor od ljuski jaja po ovom receptu.

8) Berba

šalša

šalša

Nakon sijanja i sadnje jedina briga vam je dodavanje novog malča i eventualno pljevljenje. I onda čekanje. A kad mislite da ste se dovoljno naradili onda stigne vrijeme berbe i spremanja viška plodova za zimske dane. To se taman poklopi sa povratkom sa godišnjeg i početkom školske godine. Ne baš zgodno vrijeme. Posao je velik, ali se isplati jer cijelu zimu samo zavirite u škrinju ili špajzu i polupripremljena organska hrana čeka kako bi završila u brzinskom ručku.

9) Sakupljanje sjemena

pregača za vrt

pregača za vrt od starih traperica sa taman džepova koliko treba

Velike su prednosti sakupljanja vlastitog sjemena. Osim što je znatna financijska ušteda,  korak je do samoodrživosti i neovisnosti te održavate sortu koja je upila sve informacije iz okoline u tekućoj sezoni. Volim skupiti puno sjemena jer mogu razmjenjivati za neke druge meni zanimljive sorte ili jednostavno poklanjati i tako širiti organsko sjeme. Ako želim živjeti u zdravijem okolišu – pobrinut ću se da taj okoliš bude zdrav, a poklanjanjem organskog sjemena upravo to i radim.

10) Širenje ljubavi i radosti života

vrt (5)

Javite se ako vam mogu kako pomoći, pokloniti paketić ili koji savjet jer znanje je tu da se dijeli.