IKT u nastavi ili kako je sve počelo

Ne, nije počelo na fakultetu jer smo tamo slušali ploče na starom gramofonu čiji je poklopac prof. Radica morao podbočiti nečijim indeksom, CD-e koje je prof. Gligo teglio sa sobom na svako predavanje zajedno sa knjigama u kolicima za plac. Skripte i knjige smo kopirali u dvorištu Berislavićeve, note posuđivali u knjižnici Muzičke akademije ili kupovali po antikvarijatima, a literaturu za seminarske radove tražili smo po svim dostupnim knjižnicama u Zagrebu satima pretraživajući kataloge s karticama. Čudo tehnologije bio je digitalni fotoaparat kojim su prof. Tuksar i prof. Katalinić snimili prve digitalne fotografije Sorkočevićevih simfonija u knjižnici samostana Male braće u Dubrovniku. Jedna se fotografija učitavala po nekoliko sati na prijenosno računalo. Nekoliko sati. Jedna.

677128bef45c66c797006cfc37ad3ee1-library-cards-the-library

izvor: Pinterest

Ali već tada sam znala da tehnologiju možemo iskoristiti na pametan način pa sam uz svoj diplomski rad davne 2003. priložila CD na kojem su skenirani skoro svi materijali koje sam skupila mukotrpnim hodočašćenjem po raznim institucijama i audio snimke koje sam pomoću računala i stare HI-FI linije digitalizirala sa kazeta.

Kada sam 2006. počela raditi tu gdje i danas radim, iz svih ormara i spremišta izvadila sam sve što bih mogla koristi za nastavu i sve lijepo međusobno povezala – TV, DVD player, video player, HI-FI liniju i projektor. Preseljenjem u novu zgradu tome sam dodala računalo sa pristupom internetu. Ok, to je hardware. Ali što je sa softwareom?

Aplikacije, aplikacije, aplikacije, vrišti sa svih strana. Pa kako onda ne razmišljati o njihovoj upotrebi u nastavi?

Jedna od najraširenijih pojava danas je svakako Facebook. Svakodnevno tamo navratim  radi druženja, ali i kako bih pročitala novosti i zanimljivosti u grupama iz područja koja me zanimaju – poučavanje i vrtlarenje. Jedna od tih grupa je i Kako motivirati učenike. Mislim (jer tko bi zasigurno znao nakon toliko švrljanja po internetu) da sam upravo tamo naišla na kolumnu Miljenka Hajdarovića o 20 web alata za nastavu povijesti. I tu je sve krenulo. U nastavku vam donosim što smo sve i na koji način isprobali.

  1. Facebook – Imamo grupu gdje razmjenjujemo obavijesti i radne materijale.
  2.  Google+ –  U slučaju da neki učenici nemaju Facebook profil, služimo se ovime.
  3. Google Drive – Nešto za što učenici uopće ne znaju da postoji dok im ne ukažem na to, a koristi nam za samostalne radove koje mogu pregledavati “na daljinu” prije nego ih prezentiraju u razredu. Također nam koristi za izradu zajedničkih radova pa smo tako izradili skriptu za ponavljanje.
  4. Youtube – Mjesto gdje možemo stvarati svoje playliste, koristiti ih u samostalnom istraživanju i njegovom prezentiranju, učenju i dijeliti ih sa drugima.
  5. Pinterest – Izvor inspiracije i ideja, ali i mjesto za njihovo spremanje.
  6. Padlet – Za izradu digitalnih plakata koji se mogu umetnuti i u npr. PP prezentaciju.
  7. TimelineJS – Zgodan način ako nešto želite izložiti kronološkim redom.
  8. Mindmeister – Nakon samostalnog istraživanja ili obrađenog gradiva, sve treba sistematizirati i posložiti, a umna mapa je logičan izbor.
  9. Pixton – Povijest je prepuna priča, a one se tako lijepo daju ispričati u obliku stripa.
  10. Kahoot! – I na kraju je vrijeme za provjeru naučenog. Onaj koji izrađuje kviz mora jako dobro poznavati materiju, a ostali će na zabavan način aktivno sudjelovati u nastavi.

Naravno, nisu svi učenici jednako zainteresirani koristiti tehnologiju u izradi ili prezentiranju svojih radova i oni će odabrati “analogni” način u obliku plakata ili “handouta”, ali na nama je da im ukažemo da se tehnologija može i mora iskoristiti ne samo kao sredstvo zabave i razonode već i kao sredstvo edukacije i cjeloživotnog učenja pokazujući im to vlastitim primjerom.

Advertisements

Kako napraviti rattle drum

prošlom članku  pisala sam o nesuđenim ljetnim radionicama koje sam trebala održati. Druga radionica trebala je biti na temu Azije pa sam za tu prigodu osmislila neke aktivnosti, a jedna od njih je bila i izrada zanimljivog glazbala tzv. rattle drum. Na internetu imate raznih ideja kako ga napraviti, a evo kako smo to mi izveli. Uvijek na radionicama koristim dostupne materijale koje skupljam tako da djeci približim i ideju reduse-reuse-recycle, tj. kako ponovno iskoristiti i reciklirati nešto što bi inače završilo u košu za smeće.

Za ovu prigodu koristila sam:

  • stare novine
  • poklopce od staklenki
  • razne ukrasne vrpce
  • gumbe i matice

rattle drum

Za ovaj bubnjić potrebna su dva poklopca između kojih stavimo vrpcu na koju smo pričvrstili nekoliko gumbića ili matica i zamotane novine u štapić.

rattle drum (2)

Sve skupa čvrsto zalijepimo pik-trakom. Samo pažljivo treba odmjeriti duljinu vrpce i mjesto na koje ćemo pričvrstiti gumb/maticu tako da ona kod sviranja udara u sredinu poklopca.

rattle drum (3)

Na kraju bubnjić možete prebojati akrilnim bojama.

Dok izrađujete, možete slušati npr. kinesku tradicijsku glazbu. Ja sam koristila CD koji sam kupila na svom putovanju u Xiamen (Kina) kada sam kao članica HKUD-a “Željezničar” 2007. išla na Svjetsku olimpijadu zborova.

Nakon izrade otpjevali smo jednu kinesku pjesmicu na tekst  yahu, yahuhei, yahu, yahuhei, hai yai yai, hai yai yai, yahu, yahuhei koju možete pronaći ovdje.

Ideja je bila da u svaku radionicu ubacim i nešto iz Karnevala životinja pa sam za ovu prigodu izabrala stavke Kokoši i pijetao i Osobe sa dugim ušima. Nekako su me te životinje asocirale na Aziju 🙂

Kod prvog stavka djecu podijelite na dvije grupe. Tijekom prvog, A dijela prva grupa kreće se po prostoriji oponašajući koke. Kada pijetao zakukuriče, koke stanu, a druga grupa oponaša pijetla. Kod drugog stavka djeca jednostavno cijelo vrijeme mogu oponašati magarca koji njače zajedno sa glazbom 🙂 Opise aktivnosti za sve stavke možete pronaći ovdje.

Dobru zabavu!

 

 

Neuspjeh? Ne, samo još jedna lekcija

Ne ide sve uvijek po planu. To je život. Zapravo, pokušavam više ne raditi nove planove. Sušim one koji su pali u vodu (izvor: fejsbuk mudrosti). Ne radim listu novogodišnjih odluka, ali zato uvijek isplaniram kako ću provesti godišnji odmor. Plan za ovo ljeto bio je voditi ljetne glazbene radionice, poravnati ostatke stare kuće za travnjak/perivoj, predizajnirati vrt iz uglastih gredica u zakrivljene oblike, unijeti glazbu u vrt, otići na more u SVOM šatoru, posjetiti Vojvodinu, početi vježbati… Ali… NIŠTA od toga se nije ostvarilo. Ali, ono, NIŠTA. Uzrujavam li se? Malo. Ok, malo više od malo.

Kažu, kad padneš, ustani, popravi krunu i kreni dalje (eh, te fejsbuk mudrosti). Zapravo, naučila sam nešto o sebi. A to je da ja jednostavno nisam ono što sam mislila da jesam. Htjela sam biti ona koja radi savršene planove koji se uvijek izrealiziraju, ona koja uvijek sve stigne, ne kasni, racionalno donosi odluke i sve ima pod kontrolom. Ispostavilo se da to nisam ja. Divan je to osjećaj kada spoznaš nešto o sebi. Onda se možeš prepustiti i reći “da, to sam ja!” 🙂 Ona koja si nešto zamisli, ali se to promijeni u sekundi jer joj je došla inspiracija za nešto potpuno drugo, ona koja uvijek trči i juri jer misli da dan ima 36 sati, ona koja uvijek kasni jer u njenoj glavi vrijeme teče sporije, ona čije odluke donosi njena intuicija i srce, ona koja je shvatila da nema ništa pod kontrolom i da je baš u tome ljepota života.

Thomas Edison (izvor: skolskiportal.hr)

Divota je što sam tu lekciju mogla podijeliti sa svojom djecom. Naučiti ih kako gledati na “neuspjeh”.  Učim ih tome npr. u vrtu. Dosta često idu sa mnom u vrt i iako vrlo brzo pobjegnu na igranje, pogledaju što ima novo. Pa su tako vidjeli da je ova godina bila vrlo zahtjevna za vrtlare. Dugo je bilo zima što je usporavalo rast, bilo je kasnih mrazeva zbog kojih ove godine nemamo ni duda ni oraha, onda je nastupila suša, a s njom i gladne životinjice jer je zbog suše bila nestašica hrane. Tako da je grašak niknuo jako slabo, kupusnjače su napale kupusne stjenice, grah se posušio, krumpir su izgrizle voluharice, a rovcima je baš bio fin korijen ranih presadnica paradajza, paprika i kupusa. Iskreno, uopće mi nije jasno što se dogodilo dinjama i lubenicama, nikako nisu rasle. Reklo bi se, katastrofa. Ali… biljke su opstale, a nakon prvih kasnoljetnih kiša iz suhih grančica graha krenuli su zeleni listići 🙂 U cijeloj toj priči bila je bitna moja reakcija koja je mojoj djeci rekla “U redu je, dogodine ćemo pokušati ponovo. Naučili smo što smo radili krivo, to ćemo ispraviti. Naučili smo da na neke stvari ne možemo utjecati jer priroda je nepredvidljiva, ali nam uvijek da dovoljno. ❤ “

Sljedeća prilika za učenje ove važne lekcije bile su ljetne glazbene radionice koje sam trebala održavati u sklopu manifestacije Ljeto u Novskoj. Glazbene radionice održavala sam i za vrijeme Adventa u Novskoj i bile su prilično uspješne pa sam i za ovu priliku osmislila 6 radionica na kojima bismo se upoznali sa glazbama širom svijeta, izrađivali instrumente, slušali Karneval životinja. Uvijek na te radionice vodim i svoju djecu. Iznenađenje je bilo kada na prvu radionicu nije došao NITKO. Ali, ono, NITKO. Mislili smo da je slučajnost, ali na drugu radionicu isto nije došao nitko. Zašto se to dogodilo, mogli smo samo nagađati. I opet, u cijeloj toj priči bila je bitna moja reakcija koja je mojoj djeci rekla “U redu je, dogodine ćemo pokušati ponovo. Naučili smo da za neke stvari nismo krivi mi niti naši postupci. Naučili smo da na neke stvari ne možemo utjecati jer ljudi su nepredvidljivi, ali nama je to zajedničko vrijeme bilo dovoljno. ❤ “

I za kraj vam poklanjam recept za dobru zabavu. Tema je Afrika. Za uvod poslušajte Lavov kraljevski marš. Upute za praćenje glazbe pokretom imate ovdje.

Potom možete izraditi kazoo. Evo kako je nama ispao. Trebaju vam role od papirnatih ručnika (a možete spojiti i dvije rolice od WC papira), gumica, papir za pečenje i vodene boje.

20170925_074829[1]

Potom možete poslušati i Slona.

Ako volite plišance kao moja djeca pa u kolekciji ima raznih afričkih životinja, ovako možete vježbati ritam.

izvor: http://www.singteachlove.com/

A za razvijanje glasovnih mogućnosti tu je zvukovna kocka.

izvor: http://staytunedmusicteacher.blogspot.hr/2012/10/make-sound-cube.html

Dobru zabavu!

 

Ljetni radovi – zimske radosti

Tek kad smo počeli živjeti na selu i baviti se uzgojem vlastite hrane uistinu sam shvatila priču o mravu i cvrčku. Kao glazbenik uvijek sam se ljutila na tu basnu jer mi se činilo da glazbovanje predstavlja kao nešto neozbiljno, gubljenje vremena ili dokoličarenje. Ali sad ju gledam i iz mravlje perspektive. Ljeto je za mnoge doba godišnjeg odmora pa tako i za mene. Radim u nastavi pa sam prisiljena godišnji odmor iskoristiti u cijelosti i to isključivo za vrijeme “ljetnog odmora učenika” što i nije uvijek zgodno i praktično, ali ok, ne žalim se previše. Odmor mi je prijeko potreban jer me svibanj i lipanj u potpunosti iscijede jer se u ta dva mjeseca svali čitav niz poslova i u vrtu i u školi. I dok na jednom poslu odem na zasluženi godišnji (iako uvijek nešto prčkam i istražujem vezano za nastavu pa “u glavi” zapravo nikada ne odem na godišnji), posao u vrtu za godišnji ne zna. Tako je ljeto vrijeme kada beremo plodove, spremamo ih za zimu smrzavanjem, kiseljenjem, kuhanjem, sušenjem, ali i sakupljamo sjeme da bi već ujesen cijeli životni ciklus počeo ispočetka.

Osim što trenutno svakodnevno berem salatu, blitvu, mrkvu i lišće cikle, prva veća berba bila je ona graška i češnjaka. Ovo je slika graška od prošle godine i ne znam zašto i ove godine nisam tako sadila jer mi je ove godine grašak podbacio (veći dio sam sijala u kućice, a ne u redove).

grašakčešnjak (2)

Očito prošle godine nismo povadili baš svaki komadić krumpira pa je neplanirano niknuo na gredici namijenjenoj kukuruzu i grahu i napravio dar-mar, ali nisam ga imala srca čupati. Dobili smo vreću sitnijeg mladog krumpira nit orali nit kopali 🙂

Povadili smo i luk i dio mladog krumpira koji smo ove godine sadili samo polaganjem na pognojenu zemlju i pokrivanjem debelim slojem sijena (cca 40 cm).

Nakon izrade sirupa od bazge, radila sam pekmez od marelica (nisu sa našeg imanja, ali na jesen je to prva voćka koju ćemo zasaditi uz rub vrta), pekmez i sok od višanja te kiselila krastavce i tikvice. Da, tikvice. To sam otkrila prošlo ljeto jer svake godine imamo brdo tikvica pa sam ih htjela konzervirati na razne načine. Osim što ih smrzavam (od ove godine vakimirane) pa radim prefinu “bijelu” krem juhu od tikvica i krumpira, obavezno naribam i za bučnicu, muffine, palačinke, kruh.

zimnica (2)zimnica (3)

U pripremi zimnice ne koristim nikakve konzervanse. Ne mogu reći da mi se nikada nije ništa pokvarilo, ali to nije bilo zbog nedostatka konzervansa nego zbog propusta u postupku izrade.

Prva greška bila je neadekvatna ambalaža. Npr. sok od bazge htjela sam spremiti u tamne staklene boce od raznih hladnoprešanih ulja koje koristimo, ali one nemaju čep koji bi mogao stvoriti vakuum (čak i kad sam stavila celofan sa gumicom) pa sam od njih odustala. One će dobiti svoje mjesto u vrtu. Za sokove sada koristim staklene boce u kojima inače kupujem prirodne sokove (btw, sok košta 10-15 kn, a takva boca sa čepom 6-7 kn). U nedostatku takvih boca, sokove sam spremala u teglice. Također, poklopce tih teglica ne možete koristiti vječno. Nakon što se sadržaj teglice ohladi, ako poklopac nije udubljen, znači da vakuum nije stvoren i takve teglice je najbolje držati u hladnjaku i odmah potrošiti ili ponoviti postupak pripreme sa drugim poklopcem. Kuckajte po poklopcu, čuti ćete razliku. Ako čujete TUP, ne valja 🙂

Druga greška je bila nepoznavanje razloga kvarenja, a to je prisutstvo zraka i vlage. Da bi se to izbjeglo potrebno je stvoriti vakuum i izbjeći kondenzaciju između poklopca i sadržaja teglice. To postižemo ulijevanjem vrućeg sadržaja u vruće teglice/boce i sporim hlađenjem teglica/boca. Teglice/boce najprije zagrijem u pećnici na 100 C najmanje 1 h.  Poklopce dezinficiram alkoholnim octom. Vrući sadržaj (npr. pekmez ili sok) ulijem u teglice vadeći iz pećnice jednu po jednu. Odmah zatvaram i umotavam u deku. E, tako spremljeno mi se nikad nije pokvarilo 🙂

cikla3staklenke

Pitanje što sa sokom od bazge i kiselim krastavcima? Sok od bazge spravljam namakanjem i bez kuhanja, ali sam odlučila ga samo zagrijati do vrenja upravo zbog konzervacije, a time on neće promijeniti okus, miris, aromu niti izgubiti na ljekovitosti. Pun pogotak!

Pošto je vrlo nezgodno stavljati krastavce/tikvice u vrele teglice, njih ostavim da se malo ohlade nakon sterilizacije u pećnici, punim i pasteriziram. Također, sporo hladim zamotane u deku. Nemojte se prepasti kada usred noći čujete PUK iz kuhinje, to samo poklopci skaču i zvuk je koji znači da je teglica zvakumirana 🙂

Naravno, uopće nije ugodno po ljetnim vrućinama stajati uz štednjak i paliti pećnicu. Ali kada usred zime otvorite teglicu sa pekmezom od višanja pa zamiriši  višnja obogaćena vanilijom i cimetom, nema veće motivacije! Recepte za sve ove delicije vam neću pisati jer svatko ima drugačiji ukus i morate isprobavati, a internet je prepun ideja.

I za kraj, ako ste nešto posijali ili posaditi, nemojte pobrati sve plodove. Ostavite dio biljaka da prirodno ostare i tako vam podaju sjeme za novi početak. Nešto o tome imate ovdje. Ja sam ove godine već sakupila puno sjemena cvijeća, graška i krastavca. Ovdje možete pročitati zašto je važno čuvati vlastito sjeme.

skupljanje sjemenasjeme

S ljubavlju, tvoja Priroda

Znate kako kažu da su najbolje stvari u životu besplatne. Pa i jesu. I jedna od njih je i samoniklo bilje, jestivo i ljekovito. Od malena sam sa zanimanjem promatrala prirodu oko sebe i upijala usputne lekcije o korisnim biljkama, ponajviše od mame i bake. Još se sjećam kako je baka za ručak za salatu dedi brala “radič” (list maslačka). Često sam sa obitelji odlazila u prirodu, ponajviše na našu vikendicu gdje sam šetala livadama i šumama i brala poljsko cvijeće i plodove šipka ujesen.

No, preselivši se na selo, sve mi je to sada bilo svakodnevno nadohvat ruke i svaki dan mogla sam naučiti nešto novo. Vremenom sam se opremila i litaraturom jer sam stalno htjela imati informaciju nadohvat ruke pa internet nije bio dovoljan.

ljekovito bilje

Što više sam učila i upoznavala biljke, sve manje sam u vrtu vidjela korov što je vremenom rezultiralo popriličnom džunglom u vrtu 🙂 Tako da u mom vrtu bezbrižno rastu samonikli stolisnik, dobričica, čestoslavica, mišjakinja, kopriva, menta, loboda, crni sljez bez straha da će biti eliminirani. Posebno sam se ovo proljeće razveselila bijeloj mrtvoj koprivi koju nisam vidjela nigdje u okolici jer prevladava uglavnom crvena. Eto je, raste sretno među graškom 🙂 Neke biljke sam htjela bliže pa sam ih presadila u vrt, npr. hren i gavez. Zapravo, sada imam filozofiju da prvo provjerim o kojoj se biljci radi, a tek onda odlučim hoću li čupati ili ju ostaviti u vrtu. Tako smo iz neznanja uporno rezali biljku koja je rasla iz ruševina stare kuće da bi ove godine shvatili da imamo drvo bazge. Sreća da je bazga bila uporna, a mi neredoviti u košnji 🙂

stara kuća3

uporna bazga

menta

menta

 

 

 

 

 

 

 

 

Dosta biljaka sam zasijala i posadila npr. kamilicu i matičnjak. Čim smo doselili jedan prvih projekata bio je spiralni vrt namijenjen prvenstveno začinima, ali ga je popunilo svakojako bilje: čuvarkuća, matičnjak, ljupčac, peršin, korijander, kopar, timijan, estragon, origano, lavanda i ružmarin.

začinskizačinski1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Bilje skupljam tokom cijele godine i moje staklenke postaju sve veće i sve ih je više. Skupljam ih i sušim uglavnom za čaj, pripremam sirupe, a svježe koristim u salatama. Već početkom proljeća provire prve biljke koje mogu skupiti. Proljetnice (jaglac i ljubičice), iako su jestive i ljekovite, ne berem, jer ima i drugih biljaka koje imaju isti učinak, a nisu zaštićene. Tako npr. prvo berem plućnjak, dobričicu, čestoslavicu i crvenu mrtvu koprivu. Dobričicu sam upoznala ove godine i odmah me očarala svojim neodoljivim mirisom.

plućnjak čestoslavica mrtva kopriva

plućnjak, čestoslavica, crvena mrtva kopriva

dobričica

dobričica

bilje mix

kopriva, dobričica, stolisnik, menta, tratinčica

Jedna od zahvalnih biljaka ljekovita i za čovjeka i za vrt je maslačak. Ja sakupljam korijen, list i cvijet. Korijen i list sušim, a od cvjetova radim sirup. Lišće maslačka dodajem i u gnojnicu koju radim za prihranjivanje biljaka (uz koprivu, lišće mrkve, lišće peršina). Sirup sam ove godine radila po receptu iz knjige Marie Treben Zdravlje iz Božje ljekarne.

 

Nakon maslačka ubrzo stigne i bazga čiji cvijet sušim za čaj i radim sok koji najviše paše hladan kad dođeš preznojen iz vrta.

 

Sezona branja je u punom zamahu, timijan, rusomača, neven, kamilica, menta i matičnjak su na sušenju i još mi predstoji sakupiti puno toga, a u planu je sakupljanje stolisnika, crnog sljeza, lavande, lista kupine, maline, jagode, oraha, ploda šipka te izrada sirupa od trputca, a možda ponovim i sirup od matičnjaka. Od većine tih biljaka najesen ću napraviti obiteljsku mješavinu za zimu. Sogirna sam da će mi se na putu naći još poneka biljka koju još nisam upoznala.

Ipak najdraža mi je mješavina koju sam nazvala “čista ljubav” jer se sastoji od listića i cvjetića koje mi pokloni moja kćer, a ubere ih kada iznenada prekine igru jer je ugledala tratinčicu ili tokom naših zajedničkih berućih šetnji kada prepozna neku biljku koju sakupljamo. Škola u prirodi od najmanjih nogu 🙂

Životna škola ili djeca ne dolaze sa uputama

Studirala sam muzikologiju. Za one koji prvi puta čuju ovu riječ, to je znanost o glazbi. I jako je (slijedi još jedna “velika” riječ) multidisciplinarna. Pa na faksu učiš o tome kako renesansna arhitektura utječe na strukturu skladbi toga vremena, što je Aristotel imao za reći o lijepom u glazbi, kako pjevaju žene u Turopolju, što je to tex-mex glazba, kakve veze imaju Mozart kugle i glazba 20. stoljeća i još puno stvari za koje nisi ni sumnjao da postoje. Ali ipak odslušaš i pedagoški modul (jer, hej, uvijek možeš raditi u školi ako ti propadne znanstvena karijera) koji uključuje nešto malo razvojne psihologije, “empatičnu” didaktiku i dosta metodike gdje naučiš što predavati, ponešto o tome kako predavati, ali ne i kako podučavati. A svakako ne naučiš koga podučavaš i kako to spojiti s onim kako.

Nakon faksa počneš raditi sve i svašta što iole ima veze s glazbom jer negdje se mora početi. A i kvalificiran si za sve to iako nisi ni znao za što si sve kvalificiran kad završiš muzikologiju. Pa tako ispadne da si kvalificiran voditi nastavu predškolskog glazbenog odgoja o kojem na faksu nije bilo niti riječi. Doslovno niti a. Pa ponovno učiš i učiš, čitaš i čitaš. A onda dobiješ još jedan posao – postaneš mama. Pa ako sam se pripremala za sve ispite na faksu, morala sam i za najvažniji posao na svijetu. U jednom trenutku, kad su moja djeca ušla u predškolsku dob i mogla sam prestati čitati o dojenju, platnenim pelenama, dohrani i nosiljkama, sam se istodobno pripremala za oba posla.

Željela bih s vama podijeliti neke naslove koji su mi se svidjeli i koji su mi bili korisni kako kod kuće tako i u učionici.

1. Jesper Juul. 1996. Vaše kompetentno dijete – prema novim temeljnim vrijednostima obitelji, Zagreb: Educa.

Znam da je klasik, ali i ja ću započeti s njim. “Pročitala” sam ju još na faksu, ali ju nisam pročitala. Pa sam ju zapravo pročitala prije nekoliko godina. Preporučam svima koji bi npr. željeli odgajati dijete “bez batina”, a ne znaju kako.

2. Silvija Philipps. 1999. Montessori – priprema za život. Odgoj neovisnosti i odgovornosti, Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kada sam upisala srednju glazbenu školu, prvi puta sam se susrela sa pedagogijom koja nije mainstreamFunkcionalna muzička pedagogija (FMP) omogućila mi je da kroz srednju školu prođem bez stresa, da naučim misliti, da budem ponosna na to što sam drugačija i kako se nositi s tim, da steknem doživotna prijateljstva i da shvatim da školski sustav ipak može biti drugačiji samo ako se to želi. Osnovama FMP poučavam i svoje učenike jer je to više od smješnih solmizacijskih slogova, FMP nije samo glazbena pedagogija, FMP je i glazbena filozofija. Zato mi je sjajno sjeo pedagoški koncept Marie Montessori koji također stavlja dijete u središte odgoja.

13

Matematika – brojanje do 9

28

Razvijanje govora i jezika

CAM00215

Razvijanje fine motorike – šivanje

3. Claudio Aros. 2015. Inteligencija mog djeteta. Rijeka: Dušević&Kršovnik.

Knjiga se temelji na teoriji višestrukih inteligencija i nudi niz zadataka, igara i aktivnosti za djecu od 4-9 godina kojima na zabavan način možete procijeniti i potaknuti djetetove različite inteligencije. Zadaci su izdvojeni na plastificiranim listovima pa možete dati djeci da biraju dnevnu aktivnost izvlačeći “kartu”.

4. Susan Perrow. 2010. Bajke i priče za laku noć – terapeutske priče za djecu. Velika Mlaka: Ostvarenje.

Osim što često smišljam priče za laku noć za svoju djecu, u nastavi predškolskog odgoja često koristim priču kao motivacijsko sredstvo za neku aktivnost. Smisliti priču kao uvod u obradu npr. nove brojalice nije uvijek lako. Neki puta inspiracija dođe tek na licu mjesta kada vidim znatiželjna lica mališana koji jedva čekaju da saznaju što li će se sada dogoditi patuljku ili kamo će to krenuti Šilo Bodilo. U ovoj je knjizi autorica napravila upute za pripovijedanje priča, ali i dala niz primjera kako kroz priču djecu upozoriti na nepoželjno ponašanje i preusmjeriti ka poželjnom.

1735

5. Gerlinde Ortner. 2016. Bajke koje pomažu djeci : priče protiv straha i agresivnog ponašanja te sve što trebate znati kada ih čitate djeci. Zagreb: Mozaik knjiga.

Još jedna knjiga koja donosi niz priča koje mogu pomoći u raznim životnim situacijama.

6. Daniel James Kindlon – Michael Thompson. 2002. Odrastanje Kaina : kako zaštiti emocionalni život dječaka. Zagreb: ArtLogos.

Pogotovo korisna knjiga ako ste majka jednog dječaka i ako ste alergični na izreke poput “dečki nikada ne plaču”. Kao srž ove knjige izdvojila bih 7 točaka koje imaju “mogućnost promijeniti način na koji oblikujete i štitite emocionalni život svojeg dječaka” (KINDLON 2002: 233).

  1. Dozvolite dječacima da imaju svoj unutarnji život, odobrenje za sveukupnost ljudskih emocija i pomozite im u razvijanju emocionalnog rječnika kako bi bolje razumjeli sebe i kako bi se uspješnije sporazumijevali s drugima.
  2. Prepoznajte i prihvatite visoku razinu aktivnosti dječaka i osigurajte im sigurno mjesto na kojem je mogu ispoljiti.
  3. Razgovarajte s dječacima njihovim jezikom – na način koji uvažava njihov ponos i njihovu muževnost. Budite izravni s njima. Dopustite im da vam daju savjet i da predlože rješenje problema.
  4. Poučite dječake da emocionalna hrabrost jest hrabrost, a da su hrabrost i razumijevanje u životu izvori istinske snage.
  5. Koristite se stegom da biste izgradili karakter i sigurnost, a ne neprijateljstvo.
  6. Oblikujte muškost koja ne isključuje emotivnost.
  7. Naučite dječake da postoji mnogo načina da budu muškarci.

7. Gerald Huether. 2015. Svako je dijete darovito. Split: Harfa.

Što je to uopće darovitost? Zanemarujemo li nekada djetetovu darovitost jer ju nismo prepoznali? Ili ne potičemo tu vrstu darovitosti jer ju društvo ne prepoznaje kao vrijednost?

8. Dorothy Einon. 2004. Igre učilice – 130 zabavnih aktivnosti za djecu od 2 do 6 godina. Zagreb: Profil International.

Kod kuće ili u školi, ova knjiga će vam dati inspiraciju kako se zabaviti, a pri tom nešto i naučiti. “Mama, možemo danas raditi nešto iz one knjige Igre učilice?” govori dovoljno koliko su ove aktivnosti djeci zabavne.

9. Tatjana Gjurković. 2016. Terapija igrom : kako razviti vještine za razumijevanje djeteta i produbiti odnos s njim. Split: Harfa.

U svemu što radimo možemo težiti savršenstvu, ali ne možemo biti savršeni. Ali možemo biti dovoljno dobri! Ova knjiga pomogla mi je razumijeti neka dječja ponašanja, ali i osvijestiti koliko se u nekim situacijama ponašam “programirano” po naučenim obrascima ponašanja i kako to promijeniti. Evo glavnih poglavlja:

  1. Razvoj igre
  2. Emocije i emocionalni razvoj
  3. Empatičko reflektiranje – EMPATIJA
  4. Temperament – ključ za (samo)prihvaćanje
  5. Terapeutsko postavljanje granica
  6. Jačanje djetetova samopouzdanja – ohrabrujuće poruke
  7. Terapija igrom

10. Scott Cooper. 2009. Braniti se riječima – kako poučiti djecu umijeću verbalne samoobrane. Priručnik za roditelje i učitelje. Lekenik: Ostvarenje.

Ovaj priručnik donosi niz alata kojima možete opremiti svoje dijete (ali i sebe!) i tako ga poučiti verbalnoj samoobrani.

  1. Put plave šojke – asertivno samoizražavanje
  2. Put vrane – odgovor na okrivljavanje
  3. Put kolibrića – odgovaranje na zadirkivanje
  4. Put golubice – razrješavanje sukoba
  5. Put kosa – Tečna društvena konverzacija
  6. Put sove – odgovor na samoporažavajuće misli
  7. Put jastreba – vježbanje svjesne pozornosti

I jedna poruka za kraj – učite djecu vrijednosti čitanja. Od prvog dana 🙂

14125501_1222185591146412_3824749394035663996_o14124987_1222185224479782_4134657071962726375_o

I opet ispočetka

Namjera ovih članaka vezanih za vrt nije da vam kažem kako se što radi. Za to imate puno stručnijih mjesta od ovog. Želja mi je da podijelim svoje iskustvo i potaknem vas da se možda i vi okušate u nečem sličnom.

Ovo će bit peta godina vrtlarenja. I još uvijek ne znam ništa o tome jer svaka godina je drugačija što se tiče vremenskih prilika pa tako nikad ne znaš što te čeka i kako će sve ispasti. Zato je vrtlarenje pustolovina, vrlo poučno i zabavno!

Prije pet godina ispunila mi se jedna od velikih želja – kupili smo imanje na selu i dobila sam priliku baviti se biljkama, živjeti u prirodi kako bi ju mogla proučavati, istraživati, učiti. Željeli smo uzgajati hranu za svoju obitelj, čistu, zdravu, netaknutu, organsku. Kako sam u jesen u trenutku kupnje kuće bila u visokom stupnju trudnoće, definitivno preseljenje smo ostavili za proljeće, a zimu sam iskoristila za pripreme. Zima je bila snježna i duga pa sam imala puno vremena za učenje. A uz malu bebu to i nije teško. Kako je majčin najvažniji zadatak u bebinim prvim mjesecima dojiti i biti uz bebu, često bude perioda kad se pitate što raditi dok beba satima spava na vama ili doji u beskonačno. Ja sam čitala. Jako puno mi je pomogla stranica Biovrt – u skladu s prirodom i sve moguće epizode Vrtlarice koje sam našla na Youtubeu.

I tako počinje svaka vrtlarska sezona – kupnjom sjemena i planiranjem gdje što s čim posijati i posaditi. Prve godine dosta sjemena kupila sam u trgovini, a nešto sam dobila i od novih susjeda. Danas imam dosta svog sjemena kojeg rado podijelim kad imam viška, ali opet moram nadokupiti jer je poneko sjeme teško skupiti (npr. mrkva) ili jednostavno želim neke nove sorte u svom vrtu. Tako sam npr. ove godine odlučila izbaciti visoke mahune iz vrta jer je kod nas vrlo vjetrovito i kako god čvrsti oslonac da napravimo, one uvijek nekako polegnu. Uostalom, prve godine sam sadila sve i svašta, čak i ono povrće koje nikada nismo jeli (npr. pastrnjak), a dosta vrsta sam posadila premalo (npr. krumpir). Ove godine sadim samo ono što ćemo i pojesti i, nadam se, u dovoljnoj količini. Nabavila sam organsko sjeme od gore spomenute udruge, ali i ovdje.

I sijanje može krenuti. Ove godine konačno na vrijeme, ali ne prije polovice veljače. Prvo sam sijala paprike i to ove godine u mini plastenike koje sam napravila od boca.

20170225_162720.jpg

Inače kod sijanja recikliram razne posudice i sijem u sve što skupljam u špajzi kao hrčak. Jedan dio posijala sam u plitke posudice i pokrila prozirnom folijom (da drži vlagu) do nicanja.

recikliranje20170320_082829

Kad biljke niknu, prebacujem ih vam ispod agrotekstila da se priviknu na vanjske uvjete i čekaju pikiranje.

20170320_082850

U ožujku sijem paradajz na otvoreno pod agrotekstil. Prvih godina je to bilo direktno na zemlju, a onda sam napravila povišenu gredicu od dijela kutne garniture i nekoliko grančica lijeske. Svake godine imam super flance paradajza. Probala sam i s paprikom i patlidžanom, ali nikad nisu niknuli pa sam ih zato ove godine sadila unutra u posudice.

Kada uzimam sjeme paradajza,  isperem ga u cjedilu i osušim na toaletnom papiru ili papirnatom ručniku. Sjeme se zalijepi za podlogu i u proljeće skupa s tim posadim.

20170316_13552420170316_141536

Ove godine smo dodali i još jedan plastenik (ne volim baš plastiku, ali nekad žena mora napraviti kompromis) gdje sam posijala salatu, mrkvu i rikolu u nadi da ćemo u njima uživati malo ranije.

20170316_134101

Svoj vrt malčiram sijenom iz nekoliko razloga: ne želim tešku mehanizaciju u svom vrtu, ne želim previše uzmeniravati “stanare” u tlu jer je tlo živo, u prirodi ne postoji golo tlo, korov mi više nije korov nego samoniklo bilje koje je jestivo i/ili ljekovito, tlo malčiranjem postaje rahlo i tako čuvam svoje zdravlje pošteđujući se od nepotrebnog posla, sijeno je netretirano pa tako malčiranjem ne unosim dodatne otrove u vrt. Još u jesen smo ga cijelog prekrili sijenom. Nismo odmah gnojili jer sam odlučila gnojivo upotrebljavati ekonomično pa neke gredice ne gnojimo cijele nego kod sadnje samo tamo gdje posadimo biljke (stvarno ne treba gnojiti samoniklo bilje). Kad sam u proljeće maknula malč, zemlja je bila vlažna i rahla i trebalo ju je samo malo površinski pozubljati grabljama i dodati malo ovčjeg gnoja. Nabavili smo ovčji gnoj jer mi se ne sviđa način na koji se hrane krave na farmama (gotove smjese, ustajalo sijeno, špricane žitarice), a sve što životinja jede, dospije u kakicu 🙂

jesen20170316_131305

I da ne mislite da moramo jako dugo čekati do prvih plodova! Mladi češnjak posađen u jesen već izviruje, blitva i špinat su prezimili i tjeraju mlade listiće (optrgavala sam vanjske listove pa ih ne moram ponovno sijati, iako, naravno, hoću 🙂 ), čičoka je dostupna cijelu zimu, a i priroda nam u proljeće daje svoje – divlji češnjak, čestoslavica, mladi maslačak i stolisnik od kojih nastaje fina, zdrava proljetna salata.

20170225_16300820170225_16313020170309_134317

I naravno, sve ovo prate budne oči moje djece koja zajedno sa mnom uče o prirodi i živjeti u skladu s njom 🙂

rasadnik