Tko zna, zna

PREDSTAVLJANJE RADOVA - PLAKAT

Vikend je proletio, krenulo se u novi radni tjedan i već smo i zaboravili onaj osjećaj iščekivanja kraja nastavne godine. Koji ove godine za mene nije bio stresan! I dok su mnogi kolege pod pritiskom što od strane učenika i roditelja, što od strane ravnatelja i drugih kolega, a, naravno, u svezi glede ocjena, posebice u općeobrazovnim školama, ove godine je taj pritisak kod mene izostao. Već pred kraj sve češće u razgovoru u polušali ponavljam “Tko zna zna, tko ne zna njemu dva” i “Lipanj je sve bliži, kriteriji su mi sve niži”. Jesu li se zvijezde tako poklopile, jesu li učenici bolje radili ili se promjena dogodila u meni?

Jer ove godine sam zbilja u globalu zadovoljna našim radom. Da je uistinu tako dala sam i učenicima do znanja tako što sam za kraj godine organizirala mali školski simpozij za koji sam izabrala najzanimljivije  i najuspjelije radove. Cilj – motivacija (sebe i drugih).

predstavljanje radova - program - gdpr

Trudila sam se da teme budu istraživačke, a ne samo pretraživačke. Ako i rade neke samostalne radove u “onoj drugoj školi”, to se svodi na izradu PP prezentacije koristeći, blago rečeno, tehniku kolaža (čitaj: C/P sa interneta). Nije ni to loše, da se razumijemo, ali upoznavanje teme kroz pretraživanje interneta je tek prvi korak u istraživačkom radu. Kako će na kraju cijeli rad ispasti, ovisi o motivaciji i sposobnostima učenika. Zato zajedno biramo teme koje će njima biti zanimljivo istraživati, a vezano za nastavne cjeline. O cijelom procesu učimo svake godine, kako izabrati literaturu, kako prikupiti podatke (ove godine je bilo i terenskih istraživanja), kako ih obraditi, kako sve staviti na papir u obliku smislenog teksta (ograničenog broja kartica) te kako sve na kraju predstaviti koristeći se raznim tehnikama, “analognim” (plakat, handout, tj. izručak, da, da) ili digitalnim (razne aplikacije, po mogućnosti da nije PP, i da, da, informatika MORA biti obavezni predmet od prvog razreda osnovne škole jer se ja zaista na Povijesti glazbe ne mogu baviti time da poučavam  srednjoškolsku djecu što je to korisnički račun i kako embedat video na prezentaciju).

Evo još nekih tema, meni kao podsjetnik, vama kao inspiracija.

Alan Walker – život i djelo

Balet Orašar – u romatizmu i danas

Barokni gudači

Beethoven i srednji vijek – misa

Clara i Robert Schumann – odnos

Ed Sheeran – kako postati popularan

Gitara u klasicizmu

Glazba Južne Koreje – Kpop

Hrvatska popularna glazba 60-ih

Japanska popularna glazba 60-tih – beatlemanija

John Cage i Muzički bienalle Zagreb

Klasicizam na Euroviziji mladih glazbenika

Klasicizam na tamburi

Klasicizam u filmu

Mjesečina – Beethoven vs. Debussy

Ples u srednjem vijeku

Plesovi sa područja Novske

Popularna glazba u 19.st.

Povijest japanske glazbe

Poznati udaraljkaši

Programna glazba – u romatizmu ili prije?

Queen – Bohemian rhapsody

“Tambura” u srednjem vijeku

Tamburaški sastavi u KUD-ovima na području Novske

The Beatles vs. romantizam

Uloga gitare u začecima jazza

Upotreba gudaćih glazbala

Usporedba sonati Leopolda Ebnera i W. A. Mozarta

Utjecaji na/sa Kariba

Španjolska glazba u 19. st. (umjetnička)

Turska u klasicizmu

Zašto mi klasicizam nije zanimljiv?

Žene u glazbi 18. st.

Žene u doba romantizma

Kao vrhunac godine došla je obrana maturalne radnje Misterij Mozartovog Requiema u čijem mentoriranju sam zbilja uživala.

Naravno, uvijek može i mora bolje tako da smo već dogovorili razvijanje nekih tema sljedeće školske godine, a ja ću se za “svojih 3 mjeseca praznika” baviti slaganjem novog, poboljšanog i metodički promišljenijeg programa za svoju nastavu uzevši u obzir sve što je i nije valjalo ove godine (a na temelju bilježaka samovrednovanja i evaluacije nastave, čitaj: papirići rasuti po torbi i zametnuti u kojekakve fascikle). Godinama sam sanjala o tome da ću si napraviti pripreme i materijale za svaki sat, ali onda sam odustala. Zašto? Nastava je živa materija jer su ispred tebe živi ljudi. Nastave je nastavni proces, a svaki proces ima varijable koje ga svaki puta čine drugačijim. I znam da neću stići do savršenstva, ali ovaj put je toliko zabavan da do savršenstva niti ne želim doći.

 

Advertisements

Koncert ansambla Ars longa

S obzirom da je naša škola jedino mjesto gdje se održavaju koncerti umjetničke glazbe u Novskoj, ovakvi koncerti prava su poslastica. Još kada se svira na baroknim glazbalima i to francusku galantnu glazbu, sa slatkoćom zapleše i ljupkost. Program je bio šarmantno osmišljen pod nazivom “Kod slavuja” (“Chez rossignol”) pa je ta ptičica propjevala u svakoj skladbi programa što je bilo vidljivo iz samih naslova skladbi.

Posebno me razveselilo što je na program uvrštena i jedna zanimljiva skladateljica – Élisabeth Jacquet de La Guerre sa svojom kantatom L’Isle de Délos

Prenosim vam djelić atmosfere 🙂

Upoznajmo glazbala – za najmlađe

glazbala (2)

Za glazbeno obrazovanje, ili radije da kažem – za razvijanje glazbene inteligencije – nikada nije niti prerano niti prekasno. No, što ranije to bolje, kaže suvremena neuroznanost. U svrhu praćenja novih spoznaja na području neuroznanosti svakako preporučam da dohvatite koju knjigu izdavačke kuće Harfa. Pročitala sam već nekoliko knjiga u izdanju Harfe i nekako mi je do sada najdraža Razvoj dječjeg mozga.

Glazbenu inteligenciju počinjemo razvijati već kod nerođene djece. Slučajno ili ne, mlađa kćer “radila” je sa mnom do zadnjeg časa i sklonija je glazbi nego stariji sin koji je u trbuhu bio okružen uglavnom tišinom i bolničkim aparatima. Oboje su dobili isti tretman po rođenju – obilje glazbe, pjevanja i uspavanki. A onda je usljedila i prva ciljana igra – izoštravanje sluha. Učili smo slušati, osluškivati i povećavati osjetljivost mozga (da, mozga) na razne zvukove. Iako se čini da smo se igrali jer nam je važno slušanje kao dio glazbenog obrazovanja, zapravo nam je slušanje bilo važno i kao preduvjet za dobar razvoj govora. Zato na svojoj predškolskoj nastavi posvećujem dio vremena i slušanju.

Slušamo svašta – zvukove iz okoline, noćne zvukove, zvukove naših štapića, glazbena djela prepuna raznovrsnih glazbala. Postepeno upoznajemo razna glazbala, jedno po jedno dok ne budemo dovoljno veliki da razlikujemo i najsličnije zvukovne boje kod kojih se i puno veći znaju zbuniti.

30652324_1988191751432302_8528727777568882688_o

Glazbala najčešće upoznajemo direktnim kontaktom. Uvijek se u školi nađe netko tko je raspoložen predstaviti svoje glazbalo. Odličan uvod u upoznavanje glazbala je priča. Sigurna sam da u obližnjoj knjižnici možete naći neku slikovnicu koja priča priču o nekom glazbalu. Evo neke koje sam ja pronašla:

 

I još:

Dogodilo se na koncertu (iz zbirke Reumatični kišobran i još deset pričokaza, Željka Horvat-Vukelja)

Glazba i čudesni vrtuljak (O čemu pričaju igračke)

Gitara i Klavir (Šaljive zgode posvuda hode, Sanja Kireta Bebić)

Truba i bubanj, Gitara i flauta, Zaljubljena violina (Čarobne riječi, Josipa Franjić Radulović)

Bremenski glazbenici

Muziciranje (Igre sa zmajevima, Jadranka Čunčić-Bandov)

Rok koncert (Šale, trice, zvrndalice, Jadranka Čunčić-Bandov)

Ako neko glazbalo nemamo pri ruci, mi ga sami izradimo. Na internetu možete pronaći puno ideja, pogotovo ako koristite Pinterest.

 

This slideshow requires JavaScript.

Odlične glazbene priče za prepoznavanje glazbala su Petar i vuk (Prokofjev) i Ježeva kućica. Obje priče imaju zajedničko to da je svaki lik predstavljen jednim glazbalom.

Priču Petar i vuk možemo slušati u 3 dijela kako bi bolje upoznali glazbala, zadržali dječju koncentraciju i motivaciju isčekivanjem nastavka priče. Za tu prigodu sam isprintala likove iz priče i glazbala koja ih predstavljaju i naljepila ih na zid. Prvi puta su glazbala naljepljena ispod odgovarajućeg lika. Već sljedeći puta ih ispremiješam i dobijavaju prvi zadatak – spojiti lik sa glazbalom. Isti zadatak će morati riješiti, ali svatko za sebe na svom radnom listiću. Kada priču slušamo u cjelosti, djeca slušanje prate uz zadnji radni listić, prate pojavljivanje tema i bilježe točkice u odgovarajuću kućicu svaki puta kada čuju određenu temu/glazbalo.

 

Kako u Ježevoj kućici glazbala nisu izdvojeno predstavljena kao u prethodnoj priči, ova priča zahtjeva drugačiju pripremu. Djeca sama moraju slušanjem otkriti koje glazbalo se pojavljuje u pozadini pjesme kada se pojavi određeni lik u priči. Kako slušanjem otkrivamo likove i glazbala, tako ih lijepim na zid. Sljedeći puta slike možemo ispremiješati, a kada priču slušamo u cjelosti, dijete koje želi, može pokazivati glazbala koja čuje.

ježeva kućica

 

POGODI ŠIFRU

Na kraju vam poklanjam i ideju za jednu igru. Pripremite kratke i jasne slušne primjere barem četiri glazbala. Za manji uzrast četiri glazbala iz različitih skupina, npr. glasovir, gitara, violina i truba, a za veći uzrast mogu biti i glazbala iz iste skupine, npr. flauta, oboa, klarinet i fagot. Na zid nalijepite četiri slike i tim redom pustite slušne primjere (1 – 2 – 3 – 4). I sada dolazi zadatak. Djecu podijelite u timove i podijelite im papiriće (za svaki tim po jedan) i pustite ispremiješano slušne primjere, npr. 2 – 3 – 1 – 4. Njihov je zadatak dogovoriti se oko odgovora i zapisati šifru na papirić. Kada su zapisali, ponovno im pustite primjere kako bi još jednom provjerili odgovor. Kada potvrde svoju šifru, slijedi otkrivanje šifre. To je onaj napeti dio gdje vi polako, broj po broj, pišete šifru na ploču, a oni provjeravaju točnost svog odgovora. Nakon otkrivene šifre, još jednom puštamo primjere uz točan odgovor. Pobjednik može biti jedan, a mogu biti svi. Razloga za slavlje uvijek ima. Zabavite se!

 

Nemaju sve učionice četiri zida

20171218_094043

Iako je danas sve dostupno jednim klikom miša, neke stvari jednostavno ne možeš uživati u toplini svog doma. Kako dočarati atmosferu i doživljaj koncertne dvorane prepune zvukova simfonijskog orkestra? Ne može se to. Moraš ući u taj prostor, udahnuti sve njene mirise, osjetiti taj dašak na svojoj koži, vidjeti svojih očima – i čuti. Čuti taj moćan zvuk koji oživljava ideje nastale u umovima tih čudljivih ljudi koji stvaraju glazbu.

Godine 2015. smo dobili sudjelovanje u programu Berlinske filharmonije EXPLORE CLASSICAL MUSIC! u sklopu kojeg smo godinu dana imali pristup svih snimkama ovog vrhunskog orkestra, a imali smo i ulaznicu za koncerte uživo. Iako smo gledali stvarno vrhunske koncerte, sjajno izrežirane u odličnoj rezoluciji, cilj je ipak bio doživjeti orkestar iz prve ruke.

Stoga sam osmislila jedan dan terenske nastave, a koji bi bio financijski prihvatljiv, edukativan i zabavan. Kao poticaj poslužile su mi dvije vijesti – KD “Vatroslav Lisinski” održava “Dan odškrinutih vrata” 365 dana u godini i muzikologinja dr. sc. Nada Bezić izdala je knjigu Glazbene šetnje Zagrebom. Poseban mi je poticaj bio osjećaj da ću svojim učenicima pokazati svoje glazbene puteve u rodnom gradu kojih se tako rado i čeznutljivo prisjećam.

Glazbena šetnja Zg5

Dnevni plan je izgledao ovako:

10:00h dolazak učenika ispred Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, doček i ulazak u predvorje dvorane

10:05h kratak pozdrav u predvorju

10:10h odlazak na prvi kat ispred garderoba i kratko upoznavanje s pravilima ponašanja prije i za vrijeme koncerta

10:20h predavanje o povijesti Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski i Zagrebačke filharmonije te orkestralnoj glazbi

10:40h ulazak u dvoranu na probu orkestra

11:00h kraj prvog dijela probe i pauza orkestra; odlazak na pozornicu među glazbenike; pitanja učenika za glazbenike; fotografiranje i isprobavanje instrumenata…

11:20h slušanje ostatka probe

 

12:00 polazak prema: Spomen ploča Stjepan Šulek (Žerjavićeva 11)

Hrvatsko narodno kazalište

Muzička akademija

 

glazbena-c5a1etnja-zg4.jpg

13:00 dolazak u Hrvatski glazbeni zavod

obilazak zgrade uz stručno vodstvo

razgledavanje izložbe “Prvi svjetski rat i Hrvatski glazbeni zavod”

20171128_133113

14:00 pauza za ručak

 

14:30 polazak prema: Spomen ploča Vatroslav Lisinski (Ilica 37)

Spomen ploča Rudolf Matz (Mesnička 15)

Kuća Sablić-Zajc (Visoka ulica 16)

Glazbena šetnja Zg6

palača Amadeo (Demetrova 1)

Kuća Vancaš (Opatička 21)

Stara gradska vjećnica (Ćirilometodska ulica 5)

Stankovićevo kazalište (Ćirilometodska ulca 3)

Spomen ploča Radio Zagreb (Trg sv. Marka 9)

Gradsko kazalište “Komedija” (Kaptol ulica 9)

Zagrebačka katedrala (Kaptol)

 

16:00 slobodno vrijeme

 

Cijelu rutu sam upisala u Google maps pa su učenici mogli pratiti putem svojih mobitela.

gš

Na početku puta sam im podijelila i radni listić koji ima po jedan zadatak vezan uz svaku točku koju smo posjetili.

GLAZBENA ŠETNJA ZAGREBOM – radni listić

Prošećite ulicama grada, glavnog, svog, susjednog i izađite iz četiri zida ponekad 🙂

Ftičeki i fašnik

Nakon hiperprodukcije raznoraznih božićnih predstava, nema odmora za kreativce. Slijedi nam veljača – vrijeme maškaranja i ljubavi. U ovom postu pokazat ću vam što sam sve u svom radnom vijeku pripremila za ove prigode, možda i vi dobijete neke ideje, inspiraciju ili motivaciju.

Već sam pisala što sam radila prošle godine za Valentinovo. Valentinovo se danas slavi diljem svijeta na različite načine, ali ne ograničava se samo na romantičnu ljubav već je simbol za ljubav općenito – dječja, roditeljska, prijateljska. Davno prije svih mogućih predmeta u obliku srca koja svojom crvenom bojom vrište na svakom koraku, postojali su razni običaji vezani za taj blagdan, a jedan od njih je i međimurski koji kaže da je to dan kada se “ftičeki ženijo”. Od kada sam ovo otkrila svake godine za Valentinovo pečem ftičeke.

26841143_10214091809945807_2305132797957886010_o

Prvi konecrt za ovu prigodu organizirala sam 2014. godine pod nazivom Ljubav je glazba – glazba je ljubav.  Program je bio raznovrstan – umjetnička, popularna i filmska glazba sa dozom prigodne poezije, a sve popraćeno zanimljivim tekstovima na panou ispred koncertne dvorane škole. Koncert su omogućili brojni učenici i njihovi nastavnici, a jednu točku osmislili su učenici sami. Organizirali su se u Komorni sastav glazbene škole “Maestoso”, skladbu koju su izveli pripredio je i aranžirao učenik 3. razreda srednje škole teorijskog smjera, a uvježbali su ju sami pod njegovim vodstvom. Skladbu Pirated godfather of the Carribbean možete poslušati ovdje.

Naredne godine sproveli smo projekt Mimo klasike u sklopu kojeg smo se bavili popularno glazbom 50-ih, 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća. O samom tom projektu pisat ću u posebnom postu. Drugi koncert iz tog ciklusa bio naslovljen #šezdesete za Valentinovo. Dan prije koncerta profesor Tihomir Petrović održao je predavanje “Beatlesi izbliza”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

A sada Fašnik. Kada sam počela raditi u Novskoj, zaletila sam se kao luda. Odmah smo za kraj prvog polugodišta pripredili božićni mjuzikl Kako je tata ukrao bor. Toliko nam se svidjelo to raditi da smo odmah za pokladno vrijeme pripredili glazbeno-scenski spektakl Naša mala škola sa kojim smo čak imali i jedno gostovanje!

00 U projekt je bila uključena skoro pa cijela škola, ali i članovi lokalne zajednice koji su nam pomogli u njegovoj realizaciji. Bilo je to u vrijeme kada smo se još uvijek kao podstanari svi gužvali u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Novska. Radili smo u svega nekoliko prostorija, uključujući zbornicu, čajnu kihinjicu pa čak i ravnateljev ured! Dakle, bilo je stvarno tijesno 🙂 Ali moram reći da je to svakodnevno sudaranje po hodniku (jednom!) sa učenicima i kolegama rezultiralo tijesnom suradnjom svih profesora i jednom toplom i motivirajućom atmosferom.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Inspirirana humorističnom serijom Naša mala klinika, predstava pokušava dočarati uvjete u kojima smo radili, međusobne odnose, rad i svakodnevni život u školi, a sve kroz šalu na račun svojih profesora, ali i svoj. Bila je to prilika da vidimo kako nas učenici vide, a sve zahvaljujući svom razvijenom daru zapažanja 🙂 U predstavi likovi dolaze na ideju da bi sredstva za proširenje škole mogli prikupiti organiziranjem koncerta. Pa su tako učenici glumili i domaće estradne glazbenike.

 

This slideshow requires JavaScript.

Na kraju, ne zaboravite se počastiti finim kafnicama 🙂

 

Moja mala kap – objavljeni radovi

22829005_10213445534349321_3277275639734138503_o

Odlučila sam s vama podijeliti svoj skroman opus tekstova o glazbi. Ne pišem znanstvene tekstove često jer, kako se ispostavilo, volim “šarati”, puno toga me privlači, puno toga želim znati i upoznati pa mi ta lutajuća duša ne dozvoljava da se usmjerim samo na jednu zonu. Tako su ovi tekstovi nastajali kroz proteklih skoro 20 godina.

Možda vam neće svi biti zanimljivi, ali se nadam da će vam biti korisni 🙂

lambertm

Petit Jacquet, Lambert Courtoys (transkripcija, 1998)

Iz glazbene ostavštine Blagoja Berse (Arti musices 30/1, 1999)

To je tekst koji je nastao kao kruna seminarskog rada o dijelu ostavštine Blagoja Berse u HGZ-u. Posao je bio ogroman i danas bi prošao pod diplomski rad na bilo kojem fakultetu. Zadnje notne primjere na stranice seminara upisivala sam dočekujući zoru. Majka me je odvezla na predavanje znajući da sam probdjela cijelu noć. Nikada neću zaboraviti tu kremšnitu u Berki nakon predavanja seminara.

Popis skladbi Ivane Lang (1912.-1982.) (Arti musices 33/2, 2002)

Vokalno-instrumentalna popularna glazba u Zagrebu između dva svjetska rata (Međunarodni skup studenata muzikologije i etnomuzikologije, Akademija umetnosti, Novi Sad, 2003)

Popularna glazba u Zagrebu između dvaju svjetskih ratova (Narodna umjetnost 41/2, 2004)

Tekst je nastao kao sažetak diplomskog rada. Posao je bio enormno ogroman jer sam zakoračila u potpuno neistraženo područje što je rezultiralo radom od preko 140 stranica i tko zna koliko MB materijala na priloženom CD-u. Na Hrčku je preuzet preko 2200 puta što znači da je rad ipak bio od koristi za hrvatsku muzikologiju.

Popularna glazba u Zagrebu između dva svjetska rata (emisija u sklopu ciklusa Već sutra, Hrvatski radio, 14.03.2006.)

Hrvatska popularna glazba u prvoj polovici 20. stoljeća (Hrvatska glazba u 20. stoljeću, 2008)

Tekst je izložen na istoimenom znanstvenom skupu u Matici hrvatskoj i svojevrstan je nagovještaj magistarskog rada koji će biti dovršen tek 2011. godine.

Uskoro bi trebao biti objavljen i tekst Popularna glazba u Hrvatskoj nakon Prvog svjetskog rata koji sam predstavila na stručnom skupu Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i glazba.