I opet ispočetka

Namjera ovih članaka vezanih za vrt nije da vam kažem kako se što radi. Za to imate puno stručnijih mjesta od ovog. Želja mi je da podijelim svoje iskustvo i potaknem vas da se možda i vi okušate u nečem sličnom.

Ovo će bit peta godina vrtlarenja. I još uvijek ne znam ništa o tome jer svaka godina je drugačija što se tiče vremenskih prilika pa tako nikad ne znaš što te čeka i kako će sve ispasti. Zato je vrtlarenje pustolovina, vrlo poučno i zabavno!

Prije pet godina ispunila mi se jedna od velikih želja – kupili smo imanje na selu i dobila sam priliku baviti se biljkama, živjeti u prirodi kako bi ju mogla proučavati, istraživati, učiti. Željeli smo uzgajati hranu za svoju obitelj, čistu, zdravu, netaknutu, organsku. Kako sam u jesen u trenutku kupnje kuće bila u visokom stupnju trudnoće, definitivno preseljenje smo ostavili za proljeće, a zimu sam iskoristila za pripreme. Zima je bila snježna i duga pa sam imala puno vremena za učenje. A uz malu bebu to i nije teško. Kako je majčin najvažniji zadatak u bebinim prvim mjesecima dojiti i biti uz bebu, često bude perioda kad se pitate što raditi dok beba satima spava na vama ili doji u beskonačno. Ja sam čitala. Jako puno mi je pomogla stranica Biovrt – u skladu s prirodom i sve moguće epizode Vrtlarice koje sam našla na Youtubeu.

I tako počinje svaka vrtlarska sezona – kupnjom sjemena i planiranjem gdje što s čim posijati i posaditi. Prve godine dosta sjemena kupila sam u trgovini, a nešto sam dobila i od novih susjeda. Danas imam dosta svog sjemena kojeg rado podijelim kad imam viška, ali opet moram nadokupiti jer je poneko sjeme teško skupiti (npr. mrkva) ili jednostavno želim neke nove sorte u svom vrtu. Tako sam npr. ove godine odlučila izbaciti visoke mahune iz vrta jer je kod nas vrlo vjetrovito i kako god čvrsti oslonac da napravimo, one uvijek nekako polegnu. Uostalom, prve godine sam sadila sve i svašta, čak i ono povrće koje nikada nismo jeli (npr. pastrnjak), a dosta vrsta sam posadila premalo (npr. krumpir). Ove godine sadim samo ono što ćemo i pojesti i, nadam se, u dovoljnoj količini. Nabavila sam organsko sjeme od gore spomenute udruge, ali i ovdje.

I sijanje može krenuti. Ove godine konačno na vrijeme, ali ne prije polovice veljače. Prvo sam sijala paprike i to ove godine u mini plastenike koje sam napravila od boca.

20170225_162720.jpg

Inače kod sijanja recikliram razne posudice i sijem u sve što skupljam u špajzi kao hrčak. Jedan dio posijala sam u plitke posudice i pokrila prozirnom folijom (da drži vlagu) do nicanja.

recikliranje20170320_082829

Kad biljke niknu, prebacujem ih vam ispod agrotekstila da se priviknu na vanjske uvjete i čekaju pikiranje.

20170320_082850

U ožujku sijem paradajz na otvoreno pod agrotekstil. Prvih godina je to bilo direktno na zemlju, a onda sam napravila povišenu gredicu od dijela kutne garniture i nekoliko grančica lijeske. Svake godine imam super flance paradajza. Probala sam i s paprikom i patlidžanom, ali nikad nisu niknuli pa sam ih zato ove godine sadila unutra u posudice.

Kada uzimam sjeme paradajza,  isperem ga u cjedilu i osušim na toaletnom papiru ili papirnatom ručniku. Sjeme se zalijepi za podlogu i u proljeće skupa s tim posadim.

20170316_13552420170316_141536

Ove godine smo dodali i još jedan plastenik (ne volim baš plastiku, ali nekad žena mora napraviti kompromis) gdje sam posijala salatu, mrkvu i rikolu u nadi da ćemo u njima uživati malo ranije.

20170316_134101

Svoj vrt malčiram sijenom iz nekoliko razloga: ne želim tešku mehanizaciju u svom vrtu, ne želim previše uzmeniravati “stanare” u tlu jer je tlo živo, u prirodi ne postoji golo tlo, korov mi više nije korov nego samoniklo bilje koje je jestivo i/ili ljekovito, tlo malčiranjem postaje rahlo i tako čuvam svoje zdravlje pošteđujući se od nepotrebnog posla, sijeno je netretirano pa tako malčiranjem ne unosim dodatne otrove u vrt. Još u jesen smo ga cijelog prekrili sijenom. Nismo odmah gnojili jer sam odlučila gnojivo upotrebljavati ekonomično pa neke gredice ne gnojimo cijele nego kod sadnje samo tamo gdje posadimo biljke (stvarno ne treba gnojiti samoniklo bilje). Kad sam u proljeće maknula malč, zemlja je bila vlažna i rahla i trebalo ju je samo malo površinski pozubljati grabljama i dodati malo ovčjeg gnoja. Nabavili smo ovčji gnoj jer mi se ne sviđa način na koji se hrane krave na farmama (gotove smjese, ustajalo sijeno, špricane žitarice), a sve što životinja jede, dospije u kakicu 🙂

jesen20170316_131305

I da ne mislite da moramo jako dugo čekati do prvih plodova! Mladi češnjak posađen u jesen već izviruje, blitva i špinat su prezimili i tjeraju mlade listiće (optrgavala sam vanjske listove pa ih ne moram ponovno sijati, iako, naravno, hoću 🙂 ), čičoka je dostupna cijelu zimu, a i priroda nam u proljeće daje svoje – divlji češnjak, čestoslavica, mladi maslačak i stolisnik od kojih nastaje fina, zdrava proljetna salata.

20170225_16300820170225_16313020170309_134317

I naravno, sve ovo prate budne oči moje djece koja zajedno sa mnom uče o prirodi i živjeti u skladu s njom 🙂

rasadnik

Advertisements