Ispunjenost

crni sljez (2)

Krajem zime bila sam kod bioenergetičara. Nikada prije nisam bila, ali je moja draga majka vidjela da nisam baš dobro pa mi je predložila da zajedno pođemo. Neću previše pričati o tom iskustvu, drago mi je da sam otišla. Htjela sam da me malo posloži jer sam se osjećala kaotično, da usmjeri malo tu moju energiju. Ali veli on: “Koju energiju? Pa ti si prazna!” To je bio znak da stvarno moram početi drugačije razmišljati i više raditi stvari koje me ispunjavaju, a ne samo popunjavaju moj raspored.

Iako me moj posao ispunjava, jako brzo me i isprazni. Psihički je to zahtjevan posao, radiš s malom djecom, sa tinejdžerima, sa ljudima. I iako me roditeljstvo ispunjava, jako brzo me i isprazni. Psihički je to zahtjevan posao, djeca su još mala, a što će tek biti kada porastu? I iako volim i svoj posao i svoju djecu, trebam nešto što me ispunjava, ali me ne prazni. Sva sreća pa je ubrzo nakon dijagnoze ispražnjenosti krenulo lijepo vrijeme, proljeće i prvi radovi u vrtu. Ispunjavajuće. A prazniš se samo hodaćuji bos po mekoj proljetnoj travi. Zemlja preuzima sve što ti je višak, teret, razumije, sluša. Zemlja Majka.

vrtlarenje knjiga

I počela sam ispunjavati neke želje. Onako, samo za sebe. A kad nešto naumiš, Svemir se potrudi da se to i ostvari.

Rijetko igram nagradne igre. Nisam baš neke sreće, oslanjam se na svojih ruku djelo, ali sam ipak odlučila odigrati jednu na stranici Udruga Biovrt – u skladu s prirodom. Rezultat – pozitivan, što me je i više nego razveselilo pošto nisam uspjela otići na predavanje i predstavljanje knjige u Pakrac i upoznati Biovrtlarku osobno.

Pratim stranicu Udruga Biovrt – u skladu s prirodom od samih početaka. Dosta tekstova sa web stranice imam isprintano kao dio svoje skripte, ali ipak često moram paliti komp ili listati po mobitelu. A od svega mi je najdraže uzeti knjigu u ruke. Eto, obožavam vrt, ali obožavam i knjige 🙂 Jer tko ima vrt i knjižnicu – ima sve!

Rijetko ujutro odmah uz kavu palim kompjutor. To obično radim navečer kad počinje noćna smjena, kad su klinci u krevetu, imaš malo mira i tišine. Ali to jutro sam ga upalila i naletila na objavu Vrtlarice o održavanju radionice u njenom vrtu. Odmah sam se sa uzbuđenjem prijavila. Lijepo smo se družili na prekrasnom mjestu gdje nema signala, popili kavu, pojeli domaći sir i vrhnje i kući ponijeli nova znanja i pokoju presadnicu. Kako nam je bilo, možete pogledati u galeriji slika.

This slideshow requires JavaScript.

Rijetko okidam selfije jer na ovom se blogu ne radi o meni. Radi se o malim i velikim ljudima koji mi dopuštaju da ih nešto poučim, radi se o Prirodi kojoj zahvaljujem na svemu što nam pruža, radi se o malim i velikim ljudima koji me inspiriraju i ispunjavaju moj život. Ovako vrt izgleda iz fotografske perspektive jedne takve osobe – mog muža.

This slideshow requires JavaScript.

U međuvremenu sam si kupila još jednu knjigu o povrću i jednu o orezivanju grmlja i voćaka. Toliko toga za naučiti, a tako malo vremena. No, uvijek imam vremena prošetati svojim vrtom koji već naveliko daje plodove i svakodnevno se iz njega hranimo. Dijelim s vama jednu šetnju po vrtu da vidite kako biljke i životinje žive u skladu kada ih previše ne gnjavimo nego poštujemo i zahvaljujemo Prirodi na darovima. Uživajte!

Advertisements

Vrtlarska početnica – korak po korak

plodovi (4)

Donijeli ste odluku – ovo će biti vaša prva vrtlarska sezona. Imate želju, ali ne znate ništa o tome i stotinu pitanja vam zuji u glavi. Ja sam još “zelena” u vrtlarenju, ali je baš zbog toga sada vrijeme da, ulaskom u šestu vrtlarsku sezonu, napravim jedan rezime i sažetak  iskustava o mojim vrtlarskim počecima jer sam sigurna da ću vremenom većinu zaboraviti. U ovom tekstu probat ću sažeti sve što sam naučila kroz teoriju i praksu.

1. Vi ste samo gost – zapamtite to!

Odrasla sam u gradu. Ono, vidiš pauka na zidu i nakon neartikuliranog vriska klepiš ga papučom. Uleti ti muha u stan, a ti vadiš sprej. Nema u gradu puno životinja. Vrapci, golubovi i grlice, malo mrava, štrige i paukovi. Sjećam se da sam jednom tamo ranih devedesetih na jednoj nepokošenoj livadi (dok ih je još bilo – jer danas nema livada, a još manje nepokošenih, jer, znaš, svakakva se gamad tu može zavući) našla bogomoljku. Nikad prije i nikad poslije. A i tu na selu su danas rijetke. Uglavnom, voliš životinje i zato ih držiš u kući, u krletci ili u nekoj takvoj posve prikladnoj nastambi. Jer ti si čovjek-vlasnik. I ne kužiš koliko si se udaljio, koliko si zastranio.

Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim. Da shvatim da sam ja čovjek-gost, prolaznik, putnik namjernik i da ne posjedujem ništa i nemam pravo na ništa. Da prihvatim. Da se prestanem boriti protiv Prirode i prihvatim da sam dio nje i svih njezinih bića, biljnog i životinjskog svijeta. I sada je sve jasno. Nema nametnika, nema korova, nema štetočina i nema borbe. Samo pokušaj života u skladu s Prirodom.

pauk

Cheiracanthium punctorium i staklenka za hvatanje uljeza

Možda vam neće sjesti na prvu. Možda vam uopće neće biti blisko ovakvo razmišljanje. Ali, vjerujte, drugog puta nema. Sve ukazuje na to da ovako kako se danas ponašamo prema Prirodi više dalje ne može i ne smije.

koprivnjak

Aglais urticae (mali koprivnjak) – gusjenice prekrasnog leptira

Dakle, o tome kako smo dio velikog ekosustava i kako svako biće ima svoje mjesto možete pročitati u ovom tekstu. Ili recimo ovdje. I kako, zapravo, nema korova. Već sam pisala o toj promjeni svjesti, a od tada idem samo još dalje. Prestala sam razmišljati o raznim -cidima pa bili oni i ekološki prepradati. Ove godine probat ću uzgojiti liči – bodljikavi paradajz koji će, nadam se, privući zlatice i martine pa niti njih neću morati sakupljati nego ću im dati dom pa nek se goste. I rabarbara je već izniknula pa računam i na nju. Taktika kod neuznemiravanja je prošlo ljeto upalila kod kupusnih stjenica kada sam im prepustila jedan kupus. Tu su se nastanile i dalje se nisu širile. Nisu ga čak niti dokrajčile pa će vjerojatno procvjetati ove godine.

hotel

hotel za životinjice

Ako stvarno želite učiti kako se voli Priroda, onda preporučam da svakako popratite stranicu Trag Biljke. Od Biljane sam stvarno naučila puno i učim sa svakom njenom objavom, a veliki dio toga ću ove sezone primijeniti u praksi.

2) Teorija

Eh, da. Dobro je krenuti od teorije. Uz izvore koje sam već spomenula, valja napomenuti da sam pročitala jednu jedinu knjigu o vrtlartsvu – Povrće – uzgoj iz mjeseca u mjesec (John Harrison). Uglavnom se informiram po bespućima interneta pa bih nadodala Organsko carstvo kao još jedno dobro mjesto. Ako volite ljuto, Čilipedija je pravo mjesto za vas. Uglavnom, da, krenite od teorije.

3) Alat

Pripremite se da ćete morati izdvojiti određeni iznos za vaš novi hobi.

gumene čizme, rukavice (vrtlarim golih ruku,  Micobacterium vaccae je antidepresiv, ali vam dobro dođu kod branja koprive), mala motika, mala lopatica, kantica za zalijevanje, tačke, vile, lopata, grablje, škare, kolci, ravnalo…

4) Tlo

Tlo je najvažnije. Ako u jalovu zemlju bacite i najbolje sjeme, ono neće niknuti. Zato nam je potrebno živo tlo puno raznih manjih i većih živih bića koji marljivo rade na zdravlju vašeg tla. Da bi tlo bilo puno života, nikako ga nemojte ubijati konstantnom mehanizacijom. Tlu je potrebna hrana i njega. To omogućavamo dodavanjem organske tvari u vidu malčiranja. Ja u jesen skoro ništa više ne mičem s vrta. Svi ostaci biljaka ostaju polegnuti na tlu i na taj način biljku vraćamo zemlji, hranimo tlo, a život u tlu vraća nam predivnom humusnom zemljom.

Ako tek počinjete sa vrtom, vjerojatno je da pred sobom imate komad livade. U jesen samo bacite debeli sloj (cca 50 cm) npr. sijena i na proljeće će vas dočekati tlo spremno za sadnju. Ako to niste učinili ujesen, u proljeće možete tek površinski pofrezati i tada pomalčirati.

5) Plan sadnje

vrste za sijanje

Napravite popis što želite saditi. Tako ćete izbjeći impulzivnu kupnju svega što nađete na polici. Biljana je to jako dobro sažela. Za početak sadite ono što ćete jesti, a poslije možete eksperimentirati sa nekim sortama koje ćete uzgajati iz znatiželje. Ja sam tako prošle godine posijala lan. Vađenje sjemenki za konzumaciju je jako komplicirano, ali me biljka iznenadila svojom nježnošću i ljepotom.

Naučite što je plodored i kako koristiti mješovitu sadnju i na taj način postići sklad u vrtu. Biljana je nesebično podijelila svoj plan sadnje koji je i meni bio inspiracija za moj ovogodišnji plan. Ove godine sam odlučila konačno voditi i vrtlarski dnevnik.

6) Sjetva

kutije za sjeme kelj

Kupili ste sjeme. Dobro bi bilo da odmah imate i neku adekvatnu kutiju za spremanje sjemena. Ja sam svoje sjemenčice ove godine počastila jednom poštenom kutijom pa sada više paketići neće padati po cijeloj špajzi jer im je kuća pretijesna.

Također sam sjeme paradajza, paprike i patlidžana ove godine okupala u kamilici i stolisniku. Njih sijemo u zatvorenom. Supstrat za sadnju može biti obična univerzalna zemlja. Do sada sam sadila u Biokompovit, ali ću ove godine isprobati Homeogarden supstrat pa ćemo vidjeti razliku. Posude stavim na visoki kredenc, redovito vlažim špricaljkom, a kad proklijaju, spustim pored vrata da ne budu na pretoplom. Posude za sijanje moraju biti dovoljno duboke (nemojte ponoviti moju grešku, svakako nisu sve ideje koje se nude dobre pa tako nisam niti pokušala sijati u kartone od jaja ili ljuske od jaja). Trenutno koristim “dobru” plastiku, ali mi je u planu naći neko prirodnije rješenje (možda keramika ili staklo). Tubice od toalet-papira znaju biti zeznute jer u kombinaciji sa supstratom koji ne drži vlagu zahtijevaju često vlaženje.

rasada (3)

lijevo – preplitke posude za sijanje

rasada (5)

na kredencu

rasada (2)

kod vrata

Ostalo sijem na otvorenom, ali većinu prvo u posudice jer želim izbjeći da mi mravi raznesu sjeme ili se neke druge životinjice počaste. Zato prvo i naklijavam sjeme (položim sjeme u vlažni toalet-papir, najbolje bez mirisa, boja, nebijeljeni).

naklijavanje

klice špinata

7) Prihrana (gnojenje)

komposter

komposter od paleta

Svakako razmislite o izradi kompostera. Ja prakticiram hladno kompostiranje što zapravo znači da mi komposter služi kao vrtni koš za otpad.

Tlo gnojim u proljeće kod sijanja i sadnje ovčjim gnojem i vlastitim kompostom, a kasnije radim gnojnicu od biljaka iz vrta. Ove godine ću ciljano raditi nekoliko gnojnica po Biljaninim uputama. Plućnjak je već izvirio i uskoro krećem u berbu.

Također, cijelu godinu skupljam ljuske od jaja koje dodajem kod sadnje paprika i paradajza. Probat ću napraviti rastvor od ljuski jaja po ovom receptu.

8) Berba

šalša

šalša

Nakon sijanja i sadnje jedina briga vam je dodavanje novog malča i eventualno pljevljenje. I onda čekanje. A kad mislite da ste se dovoljno naradili onda stigne vrijeme berbe i spremanja viška plodova za zimske dane. To se taman poklopi sa povratkom sa godišnjeg i početkom školske godine. Ne baš zgodno vrijeme. Posao je velik, ali se isplati jer cijelu zimu samo zavirite u škrinju ili špajzu i polupripremljena organska hrana čeka kako bi završila u brzinskom ručku.

9) Sakupljanje sjemena

pregača za vrt

pregača za vrt od starih traperica sa taman džepova koliko treba

Velike su prednosti sakupljanja vlastitog sjemena. Osim što je znatna financijska ušteda,  korak je do samoodrživosti i neovisnosti te održavate sortu koja je upila sve informacije iz okoline u tekućoj sezoni. Volim skupiti puno sjemena jer mogu razmjenjivati za neke druge meni zanimljive sorte ili jednostavno poklanjati i tako širiti organsko sjeme. Ako želim živjeti u zdravijem okolišu – pobrinut ću se da taj okoliš bude zdrav, a poklanjanjem organskog sjemena upravo to i radim.

10) Širenje ljubavi i radosti života

vrt (5)

Javite se ako vam mogu kako pomoći, pokloniti paketić ili koji savjet jer znanje je tu da se dijeli.

I opet ispočetka

sijanje

Namjera ovih članaka vezanih za vrt nije da vam kažem kako se što radi. Za to imate puno stručnijih mjesta od ovog. Želja mi je da podijelim svoje iskustvo i potaknem vas da se možda i vi okušate u nečem sličnom.

Ovo će bit peta godina vrtlarenja. I još uvijek ne znam ništa o tome jer svaka godina je drugačija što se tiče vremenskih prilika pa tako nikad ne znaš što te čeka i kako će sve ispasti. Zato je vrtlarenje pustolovina, vrlo poučno i zabavno!

Prije pet godina ispunila mi se jedna od velikih želja – kupili smo imanje na selu i dobila sam priliku baviti se biljkama, živjeti u prirodi kako bi ju mogla proučavati, istraživati, učiti. Željeli smo uzgajati hranu za svoju obitelj, čistu, zdravu, netaknutu, organsku. Kako sam u jesen u trenutku kupnje kuće bila u visokom stupnju trudnoće, definitivno preseljenje smo ostavili za proljeće, a zimu sam iskoristila za pripreme. Zima je bila snježna i duga pa sam imala puno vremena za učenje. A uz malu bebu to i nije teško. Kako je majčin najvažniji zadatak u bebinim prvim mjesecima dojiti i biti uz bebu, često bude perioda kad se pitate što raditi dok beba satima spava na vama ili doji u beskonačno. Ja sam čitala. Jako puno mi je pomogla stranica Biovrt – u skladu s prirodom i sve moguće epizode Vrtlarice koje sam našla na Youtubeu.

I tako počinje svaka vrtlarska sezona – kupnjom sjemena i planiranjem gdje što s čim posijati i posaditi. Prve godine dosta sjemena kupila sam u trgovini, a nešto sam dobila i od novih susjeda. Danas imam dosta svog sjemena kojeg rado podijelim kad imam viška, ali opet moram nadokupiti jer je poneko sjeme teško skupiti (npr. mrkva) ili jednostavno želim neke nove sorte u svom vrtu. Tako sam npr. ove godine odlučila izbaciti visoke mahune iz vrta jer je kod nas vrlo vjetrovito i kako god čvrsti oslonac da napravimo, one uvijek nekako polegnu. Uostalom, prve godine sam sadila sve i svašta, čak i ono povrće koje nikada nismo jeli (npr. pastrnjak), a dosta vrsta sam posadila premalo (npr. krumpir). Ove godine sadim samo ono što ćemo i pojesti i, nadam se, u dovoljnoj količini. Nabavila sam organsko sjeme od gore spomenute udruge, ali i ovdje.

I sijanje može krenuti. Ove godine konačno na vrijeme, ali ne prije polovice veljače. Prvo sam sijala paprike i to ove godine u mini plastenike koje sam napravila od boca.

20170225_162720.jpg

Inače kod sijanja recikliram razne posudice i sijem u sve što skupljam u špajzi kao hrčak. Jedan dio posijala sam u plitke posudice i pokrila prozirnom folijom (da drži vlagu) do nicanja.

recikliranje20170320_082829

Kad biljke niknu, prebacujem ih vam ispod agrotekstila da se priviknu na vanjske uvjete i čekaju pikiranje.

20170320_082850

U ožujku sijem paradajz na otvoreno pod agrotekstil. Prvih godina je to bilo direktno na zemlju, a onda sam napravila povišenu gredicu od dijela kutne garniture i nekoliko grančica lijeske. Svake godine imam super flance paradajza. Probala sam i s paprikom i patlidžanom, ali nikad nisu niknuli pa sam ih zato ove godine sadila unutra u posudice.

Kada uzimam sjeme paradajza,  isperem ga u cjedilu i osušim na toaletnom papiru ili papirnatom ručniku. Sjeme se zalijepi za podlogu i u proljeće skupa s tim posadim.

20170316_13552420170316_141536

Ove godine smo dodali i još jedan plastenik (ne volim baš plastiku, ali nekad žena mora napraviti kompromis) gdje sam posijala salatu, mrkvu i rikolu u nadi da ćemo u njima uživati malo ranije.

20170316_134101

Svoj vrt malčiram sijenom iz nekoliko razloga: ne želim tešku mehanizaciju u svom vrtu, ne želim previše uzmeniravati “stanare” u tlu jer je tlo živo, u prirodi ne postoji golo tlo, korov mi više nije korov nego samoniklo bilje koje je jestivo i/ili ljekovito, tlo malčiranjem postaje rahlo i tako čuvam svoje zdravlje pošteđujući se od nepotrebnog posla, sijeno je netretirano pa tako malčiranjem ne unosim dodatne otrove u vrt. Još u jesen smo ga cijelog prekrili sijenom. Nismo odmah gnojili jer sam odlučila gnojivo upotrebljavati ekonomično pa neke gredice ne gnojimo cijele nego kod sadnje samo tamo gdje posadimo biljke (stvarno ne treba gnojiti samoniklo bilje). Kad sam u proljeće maknula malč, zemlja je bila vlažna i rahla i trebalo ju je samo malo površinski pozubljati grabljama i dodati malo ovčjeg gnoja. Nabavili smo ovčji gnoj jer mi se ne sviđa način na koji se hrane krave na farmama (gotove smjese, ustajalo sijeno, špricane žitarice), a sve što životinja jede, dospije u kakicu 🙂

jesen20170316_131305

I da ne mislite da moramo jako dugo čekati do prvih plodova! Mladi češnjak posađen u jesen već izviruje, blitva i špinat su prezimili i tjeraju mlade listiće (optrgavala sam vanjske listove pa ih ne moram ponovno sijati, iako, naravno, hoću 🙂 ), čičoka je dostupna cijelu zimu, a i priroda nam u proljeće daje svoje – divlji češnjak, čestoslavica, mladi maslačak i stolisnik od kojih nastaje fina, zdrava proljetna salata.

20170225_16300820170225_16313020170309_134317

I naravno, sve ovo prate budne oči moje djece koja zajedno sa mnom uče o prirodi i živjeti u skladu s njom 🙂

rasadnik